ADVERTISEMENT

Međutim, prema pisanju CNN-a, administraciju su privukli i drugi resursi te zemlje. Venecuela, prema riječima stručnjaka, posjeduje velike količine minerala, metala i potencijalno rijetkih zemnih elemenata. Ovi sirovi materijali nezamjenjivi su za industrije od odbrane do tehnologije, a američka administracija više puta je naglasila njihovu važnost za nacionalnu sigurnost.

Ipak, iako Vašington teži osigurati kritične elemente iz Venecuele, stručnjaci ocjenjuju da je to izuzetno težak zadatak koji ne bi značajno ojačao američki lanac snabdijevanja. Količina i ekonomska isplativost venecuelanskih mineralnih resursa ostaju neizvjesni, dok se kompanije suočavaju s velikim rizicima eksploatacije bez sigurnosnih garancija.

Mnoge regije pogođene su prisustvom gerilskih grupa i ilegalnim rudarenjem zlata, a eksploatacija rijetkih zemnih elemenata zahtijeva mnogo energije i može nanijeti štetu okolišu.

“Postoji svijest unutar administracije da, čak i mimo nafte, zemlja ima veliku vrijednost prirodnih resursa”, rekao je Reed Blakemore, direktor istraživanja u Atlantic Council Global Energy Centeru.

“Međutim, ako govorimo o uslovima pod kojima bismo mogli eksploatirati te resurse i plasirati ih na tržište, to je mnogo izazovnija priča, čak i izazovnija od naftne”, dodao je.

Čak i kada bi američke kompanije pokušale eksploatirati rijetke zemne elemente u Venecueli, njihovo vađenje je tek prvi korak, materijali se obično šalju u Kinu na preradu. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, Kina je 2024. godine obavljala više od 90 posto globalne prerade rijetkih zemnih elemenata, zahvaljujući decenijama državnih subvencija, širenju industrije i slabim ekološkim regulacijama. Rijetki zemni elementi postali su ključna tačka u trgovinskim tenzijama SAD-a i Kine.

“Kina i dalje ima, gotovo jedina, sposobnost prerade rijetkih metala, a tu industrijsku i geopolitičku prednost nije moguće prevazići preko noći”, rekao je Joel Dodge, direktor za ekonomsku bezbjednost u Vanderbilt Policy Acceleratoru.

Američki geološki zavod (USGS) označava 60 "kritičnih minerala" potrebnih za ekonomsku i nacionalnu bezbjednost, među kojima su aluminijum, kobalt, bakar, olovo i nikl, kao i 15 rijetkih zemnih elemenata poput cerijuma, disprozija, neodijuma i samarijuma. Ovi elementi ključni su za svakodnevne tehnologije, telefone, baterije, TV ekrane, ali i vojnu opremu poput lasera, borbenih aviona i raketa.

Geografkinja Julie Klinger s Univerziteta Wisconsin-Madison ističe da je termin "rijetki zemni elementi" pogrešan, jer su oni relativno rasprostranjeni u zemljinoj kori, ali je njihovo vađenje i prerada izuzetno zahtjevna. Američki zakonodavci godinama izražavaju zabrinutost zbog oslanjanja na uvoz ovih elemenata.

Stručnjaci vjeruju da Venecuela ima depozite minerala poput koltana, iz kojeg se dobivaju tantal i niobijum te boksita, koji može sadržavati aluminijum i galijum. Svi ovi metali svrstani su među kritične minerale.