Prva posjeta njemačkog kancelara Friedricha Merza Izraelu ovog vikenda pruža Berlinu priliku da ojača bliske veze s tom zemljom, uprkos nedavnom distanciranju zbog ofanzive u Pojasu Gaze i nasilja na Zapadnoj obali.
ADVERTISEMENT
Nakon kratke, dvosatne posjete Jordanu, gdje će se u Akabi sastati s kraljem Abdulahom II, Merz će ostatak vikenda provesti u Jerusalemu, gdje bi se u nedjelju trebao sastati s premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Ovo je značajan događaj s obzirom na Netanyahuovu međunarodnu izolaciju zbog dvogodišnje izraelske ofanzive u Pojasu Gaze.
Uprkos tome, „njemačko-izraelski odnosi i dalje su netaknuti, bliski i zasnovani na povjerenju“, potvrdio je u petak Sebastian Hille, portparol kancelara.
Zbog svoje historijske odgovornosti za holokaust, Njemačka je jedan od najjačih partnera Izraela. U nedjelju bi Friedrich Merz trebao posjetiti i memorijalni centar Jad Vašem kako bi odao počast jevrejskim žrtvama nacističke Njemačke.
Posljednjih mjeseci ton Berlina prema Izraelu postao je oštriji jer se humanitarna situacija u Pojasu Gaze dramatično pogoršala.
Kao odgovor, u augustu je njemački kancelar izazvao manji politički potres uvođenjem djelimičnog embarga na izvoz oružja u Izrael.
Nakon primirja u Pojasu Gaze iz oktobra, Njemačka je krajem novembra ukinula ovu sankciju.
„Poseban značaj“ njemačko-izraelskih odnosa „ne isključuje mogućnost kritikovanja određenih aspekata“ Netanyahuove politike, naglasio je Merzov portparol.
U nedjelju ujutro predviđeno je da kancelar i premijer razgovaraju o naporima za postizanje druge faze primirja u Pojasu Gaze, skoro dva mjeseca nakon što je stupilo na snagu.
Primirje je i dalje veoma krhko, a Izrael i Hamas se gotovo svakodnevno međusobno optužuju za njegovo kršenje, što prijeti provedbi plana Donalda Trumpa za okončanje rata.
Rat je započeo Hamasov napad 7. oktobra 2023., najsmrtonosniji dan u historiji Izraela, a izraelska vojna odmazda u Pojasu Gaze rezultirala je desetinama hiljada poginulih.
Situacija i dalje tinja i na drugom palestinskom teritoriju, Zapadnoj obali.
U petak je Hille ponovo osudio „masovni porast nasilja doseljenika“ i ponovio poziv izraelskoj vladi da „prestane s izgradnjom naselja“.
U augustu je najava embarga na oružje izazvala snažnu reakciju Netanyahuove vlade, koja je optužila tradicionalnog saveznika da „nagrađuje terorizam Hamasa“.
Kada ga je telefonom obavijestio o svojoj odluci, „slušalica se užarila“, rekao je Merz za televiziju ARD.
Međutim, Gil Shohat, direktor ureda Fondacije Rosa Luxemburg u Tel Avivu — fondacije bliske njemačkoj radikalno lijevoj stranci Die Linke — sada to vidi kao ništa više od „retoričkog distanciranja“, rekao je u intervjuu za AFP.
Na potpuno drugom planu, odluka o uključivanju Izraela u naredno takmičenje za pjesmu Eurosonga, donesena u četvrtak, toplo je dočekana u Njemačkoj, dok su druge zemlje reagovale bojkotom.
Za Shohata, činjenica da Merz posjećuje Benjamina Netanyahua, kojeg Međunarodni krivični sud (ICC) traži zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze, predstavlja „fatalni znak normalizacije u situaciji koja se ne bi smjela normalizirati“.