ADVERTISEMENT

Evropski lideri su u srijedu pozvali na povećanje pritiska na Moskvu nakon pregovora SAD-a i Rusije u kojima Vladimir Putin, čini se, nije napravio nikakav ustupak u pogledu okončanja sukoba u Ukrajini.

"Dok ne vidim ništa drugačije, nastavit ću izvoditi zaključak da Rusija ne želi mir", rekla je novinarima švedska ministrica Maria Malmer Stenegard po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a.

"Zato se moramo držati plana u dvije tačke - povećati podršku Ukrajini i povećati pritisak na Rusiju - i moramo ih udariti tamo gdje ih najviše boli, a to su prihodi od nafte i plina", dodala je.

Ministarski samit NATO-a, koji američki državni sekretar Marco Rubio preskače, održava se dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin primio specijalnog izaslanika Donalda Trumpa Stevea Witkoffa i njegovog zeta Jareda Kushnera na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini.

Posljednja runda pregovora uslijedila je nakon curenja informacija o novom prijedlogu mirovnog plana dogovorenom između Washingtona i Moskve, koji je šokirao i Ukrajince i Evropljane svojim izrazito proruskim nagibom.

Ovo je izazvalo novi talas diplomatskih kontakata širom Evrope, a ukrajinski pregovarači su se također sastali s Witkoffom kako bi precizirali plan prije sastanka u Moskvi.

Ministri vanjskih poslova koji su se sastali u srijedu u Briselu rekli su da još nisu dobili izvještaj nakon razgovora, koje je Kremlj opisao kao "konstruktivne", ali su zauzeli stav da se Putin, čini se, držao svoje uobičajene taktike odugovlačenja.

Predstavnici SAD-a i Rusije održali su nekoliko rundi pregovora otkako je Trump ponovo otvorio kanale komunikacije s Putinom u februaru, a dvojica muškaraca su se sastala tokom ljeta na Aljasci. Drugi takav samit je otkazao Washington nakon što se Rusija držala svojih maksimalističkih zahtjeva.

„Vidimo da su Sjedinjene Države uključene u proces, ulažu diplomatske napore kako bi postigle dugoročni mir“, rekao je novinarima litvanski ministar Kęstutis Budrys po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a.

„Ono što se nije promijenilo tokom ove polovine godine je stav Rusije“, rekao je. „Oni apsolutno nisu zainteresirani ni za prekid vatre ni za mirovni sporazum i nastavljaju raditi ono što rade. Dakle, za nas je ovo razlog da pripremimo finansije (za Ukrajinu) za sljedeću godinu.“

Finska Elina Valtonen ponovila je analizu, rekavši novinarima da „do sada nismo vidjeli nikakve ustupke od strane agresora, a to je Rusija“.

Estonski ministar, Margus Tsahkna, složio se: „Iz naše perspektive, ono što vidimo je da Putin nije promijenio nikakve ciljeve (...) zato je način da se na Ukrajinu stave veća ograničenja pogrešan. Zapravo moramo izvršiti veći pritisak na Rusiju“, rekao je.

„Upravo o tome ćemo danas razgovarati: šta možemo učiniti više?“

Sve tri zemlje podržavaju korištenje dijela od skoro 200 milijardi eura zamrznute imovine Ruske centralne banke za stvaranje takozvanog "reparacijskog kredita" za finansiranje Ukrajine u naredne dvije godine.

Prijedlog, podnesen na nivou EU, blokira Belgija, gdje se trenutno nalazi najveći dio imovine.

Za estonskog Tsahknu, shema je "poluga" koju Evropa ima da "zapravo sjedne za pregovarački stol i pregovara o tome kakav će dogovor biti u budućnosti".

"Putin ne može odlučivati ​​umjesto nas. A također, SAD ne mogu donositi odluke umjesto nas", rekao je.

Ali Maxime Prévot, belgijski ministar vanjskih poslova, udvostručio je protivljenje svoje zemlje kreditu za reparacije, opisujući ga "kao najgoru" opciju na stolu koja "sa sobom nosi posljedične ekonomske, finansijske i pravne rizike".

"Ne želimo antagonizirati naše partnere ili Ukrajinu; jednostavno želimo izbjeći potencijalno katastrofalne posljedice za državu članicu od koje se traži da pokaže solidarnost, a da joj se zauzvrat ne ponudi ista solidarnost", dodao je.

Očekuje se da će Evropska komisija kasnije u srijedu objaviti svoj pravni prijedlog o opcijama koje je prethodno identificirala za finansiranje potreba Ukrajine, uključujući kredit za reparacije.