ADVERTISEMENT

Admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjedavajući Vojnog odbora NATO-a, potvrdio je za Financial Times da zapadni vojni savez razmatra jačanje svog odgovora na hibridne aktivnosti koje provodi Moskva.

"Proučavamo sve mogućnosti… Kada je riječ o kibernetičkom prostoru, uglavnom reagujemo naknadno. Razmišljamo o tome da budemo proaktivniji umjesto isključivo reaktivni", rekao je Dragone.

Evropa je posljednjih godina pogođena nizom incidenata hibridnog ratovanja – od presijecanja komunikacijskih kablova u Baltičkom moru do kibernetičkih napada širom kontinenta. Dok se neki od tih incidenata povezuju s Rusijom, porijeklo drugih i dalje nije jasno.

Zbog toga dio diplomata, posebno iz istočne Evrope, poziva NATO da prestane reagovati tek nakon napada i da počne uzvraćati. Najizvedivija opcija bila bi u domenu kibernetičkih operacija, jer mnoge članice već posjeduju ofanzivne kapacitete. Međutim, odgovor na sabotaže na terenu ili upade dronova bio bi daleko složeniji.

Dragone je naglasio da bi se „preventivni udar“ u određenim okolnostima mogao smatrati oblikom odbrambene akcije, ali je istakao da je takav pristup „udaljen od dosadašnje prakse i načina razmišljanja“ unutar Saveza. Ipak, nije isključio mogućnost promjene strategije.

"Biti agresivniji u odnosu na agresiju našeg protivnika mogla bi biti opcija. Međutim, postavlja se pitanje pravnog okvira, nadležnosti i toga ko bi takve akcije provodio", dodao je.

Kao ilustraciju efikasnog odgovora, NATO navodi misiju Baltic Sentry, u okviru koje saveznički brodovi, avioni i pomorski dronovi patroliraju Baltičkim morem. Misija je spriječila ponavljanje incidenata presijecanja kablova kakvi su obilježili 2023. i 2024. godinu, a za koje se sumnjiči ruska „sjenovita flota“, formirana radi zaobilaženja zapadnih sankcija.

"Od kada je Baltic Sentry počeo s djelovanjem, nije zabilježen nijedan sličan incident. To pokazuje da odvraćanje funkcioniše", poručio je Dragone.