ADVERTISEMENT

Trumpov plan

Prošle nedjelje je Axios objavio nacrt teksta najnovijeg plana administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rusko-ukrajinskog rata o kojem su potom prošlog vikenda u Ženevi raspravljali visoki ukrajinski i američki pregovarači.

Jedan od najdetaljnije obrađenih dijelova tog dokumenta je tačka 14, koja opisuje kako Bijela kuća namjerava da koristi zamrznutu imovinu Rusije. U nacrtu sporazuma pod tačkom 14 piše sljedeće:

- Zamrznuta sredstva biće korišćena na sljedeći način: Sto milijardi dolara zamrznute ruske imovine biće uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu; SAD će dobiti 50 posto profita od ovog izazovnog poduhvata. Evropa će dodati 100 milijardi dolara kako bi povećala iznos ulaganja za obnovu Ukrajine. Sredstva zamrznuta u Evropi biće odmrznuta. Ostatak zamrznutih ruskih sredstava biće uložen u zaseban američko-ruski investicioni instrument koji će sprovoditi zajedničke projekte u određenim područjima. Ovaj fond biće usmjeren na jačanje odnosa i povećanje zajedničkih interesa kako bi se stvorio snažan podsticaj da ne dođe do povratka sukobima.

Teško je, kako ističe Meduza, ne uočiti da se veliki dio ovog dijela plana fokusira na potencijalne dobitke koje bi sporazum mogao da donese Sjedinjenim Državama. To se poklapa s Trumpovim pristupom ratu u Ukrajini od njegovog povratka u Bijelu kuću u januaru - on je više puta naglasio da Vašington mora da prestane da troši novac na podršku Kijevu i da počne da profitira od već ostvarenih ulaganja kroz pošiljke oružja i drugu pomoć poslatu Kijevu.

Ista ta logika stajala je iza sada uglavnom zaboravljenog sporazuma o "rijetkim metalima" s Ukrajinom i restrukturiranja sistema snabdijevanja oružjem, u kojem bi NATO plaćao transfere američkog oružja u Ukrajinu. Opseg tih kupovina nije jasan, ali Trump insistira na tome da Sjedinjene Države počnu da ostvaruju profit od tih isporuka, a sudeći prema prijedlogu Bijele kuće, zamrznuta ruska imovina trebala bi da postane još jedan izvor kompenzacije i na kraju profita, za Vašington.

Međutim, kako bi se shvatili rizici koje uključuje ovaj koncept, u prvom redu treba imati uvid u to šta je uopšte ta zamrznuta imovina.

Što je zamrznuta ruska imovina?

Kako bi se zaštitila od inflacije i rizika deviznog kursa, ruska centralna banka, kao i drugi nacionalni regulatori, ulaže svoj novac u pouzdanu imovinu. Najčešće su to strani vrijednosni papiri, poput državnih obveznica s najvišim rejtingom.

Prema različitim procjenama, zapadne nadležne institucije zamrznule su između 280 i 330 milijardi dolara ruske imovine. Najmanje dvije trećine tog iznosa - više od 200 milijardi dolara - čuva se u Evropskoj uniji. Čuvar najvećeg dijela tih zamrznutih rezervi je belgijski depozitar Euroclear, koji brine o gotovo 160 milijardi dolara ruske državne imovine.

Od početka 2022. Rusija je u Sjedinjenim Državama držala najviše 6 posto svojih rezervi. Procjenjuje se da je tamo zamrznuto oko 5 milijardi dolara. Tu se pojavljuju ključna pitanja kada je posrijedi Trumpov prijedlog - bez evropske podrške, kako bi Vašington upravljao stotinama milijardi ruske imovine i da li postoji realan scenario u kojem bi Kremlj prepustio svoje rezerve kako bi zaustavio rat?

Osiguravanje odobrenja Kremlja za transfer oko 200 milijardi dolara za obnovu Ukrajine bio bi izuzetno težak izazov za Vašington. S ruske strane, odgovornost za nacrt mirovnog plana leži na Kirillu Dmitrijevu, Putinovom izaslaniku za ekonomsku saradnju, koji nema diplomatske ovlasti za iznošenje i zastupanje zvaničnog stava Kremlja.

Ni ministarstvo spoljnih poslova ni vlada nisu dali nikakvu izjavu koja bi ukazivala na to da bi Rusija mogla da prepusti svoje rezerve.

- Prije nego što je Trumpova ponuda objavljena, nisam čuo da su ruske vlasti spremne da preduzmu takav korak i time indirektno priznaju potrebu da se Ukrajini nadoknadi šteta - rekao je za Meduzu stručnjak za borbu protiv korupcije Ilja Šumanov.

Ruski razlozi za pristanak

Dobrovoljni pristanak Moskve da usmjeri svoje rezerve na obnovu Ukrajine - očito predviđen Trumpovim planom - vjerovatno bi poslužio kao spas za Evropu, ali to bi takođe bio do sada nezabilježen potez.

Ruska ekonomija je zaista iscrpljena ratom, žrtve su premašile 200.000 vojnika, a većina Rusa izjašnjava se da su za završetak "specijalne vojne operacije".

Uprkos tome, istorija ne pamti baš i ne pamti mnogo ratova u kojima je strana koja pobjeđuje iznenada zatražila mir i pristala da finansira oporavak svog protivnika.

SAD su, na primjer, uložile desetine- možda i stotine - milijardi dolara u Irak i Avganistan, ali su ta sredstva distribuirale vlade povezane s Vašingtonom, a ne režimi protiv kojih su se SAD borile.

Čini se, piše Meduza, da ovaj element Trumpovog mirovnog plana zavisi od dobre volje Kremlja. Taj potez je, kako se navodi, vjerodostojan samo ako su ruski ratni troškovi veći nego što Kremlj tvrdi i dovoljno visoki da nastavak borbi učine neodrživim.

Međutim, postoji i pragmatičnije objašnjenje zašto bi ruske vlasti mogle da pristanu na Trumpov aranžman. Godine 2023. zemlje grupe G7 odlučile su da će ruske rezerve ostati zamrznute pod bilo kojim okolnostima sve dok Ukrajina ne primi odštetu za nanesenu štetu. Čak ni ruski trijumf na bojnom polju ne bi promijenio status zamrznute imovine.

Imajući to na umu, plan Vašingtona mogao bi da bude najbolji kompromis do kojeg Moskva može da dođe, kaže Aleksander Koljandr, istraživač u Centru za analizu evropske politike (CEPA).

- To je bolje od onoga što sada imaju - rekao je on za Meduzu, objašnjavajući kako "Kremlj nema načina da povrati svu svoju imovinu, a Trumpov prijedlog bi omogućio povrat barem dijela novca."