ADVERTISEMENT

Saopćenje, objavljeno u nedjelju, zaključilo je četverodnevna javna saslušanja na kojima su međunarodni pravnici, stručnjaci i svjedoci iznosili dokaze i svjedočanstva o, kako su opisali, sistematskim zločinima. Presudu je pročitala Christine Chinkin, predsjedavajuća Vijeća porote savjesti, javlja Anadolu.

"Porota, vođena savješću i potkrijepljena međunarodnim pravom, ne govori autoritetom država, ali kada moć utišava pravo, savjest mora postati konačni sud", naveli su članovi, naglašavajući da je Tribunal 'odgovor civilnog društva na kontinuirani izostanak odgovornosti za zločine genocida koje Izrael čini u Pojasu Gaze'.

"Vjerujemo da se genocid mora imenovati i dokumentovati, jer nekažnjivost hrani nasilje širom svijeta", navedeno je.

Porota je istakla da rad Gaza Tribunala predstavlja „vrijedan arhiv... trajni dokaz istine o genocidu nad palestinskim narodom“, te izrazila solidarnost „s protestima, marševima, kampovima, flotilama, štrajkovima i drugim oblicima otpora genocidu i nespremnosti država da Izrael pozovu na odgovornost.“

Tribunal je naveo da presuda „nudi suprotnu sliku u odnosu na sigurnosni narativ koji Izrael i njegovi saveznici uporno promovišu“, odbacujući izraze koji palestinsku patnju svode samo na humanitarnu katastrofu.

Porota je navela da je saslušala obimne dokaze o zločinima, njihovim uzrocima, saučesništvu drugih aktera i otpornosti Palestinaca, ističući da su nalazi zasnovani na međunarodnom pravu, ugovorima o ljudskim pravima, Rimskom statutu i "nepokolebljivom uvjerenju da svaki ljudski život ima jednaku vrijednost".

Naglasili su da je izjava Tribunala utemeljena na moralnim imperativima prirodne pravde i da ponavlja i potvrđuje Sarajevsku deklaraciju usvojenu u maju 2025. godine.

Porota je osudila ono što naziva „genocidom koji je u toku“ i „koherentnim i dosljednim obrascem istrebljujućeg nasilja“, uključujući namjerno uništavanje stambenih objekata i infrastrukture — električne energije, vode, kanalizacije — što dovodi do dubokog kulturnog gubitka i raspada zajednice, kao i uništavanje vodosnabdijevanja, bolnica, škola, univerziteta, kulturnih objekata i poljoprivrede.

Istaknuto je da su „pretvaranje gladi u oružje, uskraćivanje medicinske pomoći i prisilno raseljavanje“ instrumenti kolektivnog kažnjavanja i genocida, a ne „sporadične štete rata“.

"Ne mogu se opravdati nikakvim vojnim ciljevima", dodala je porota.

Pored genocida, Tribunal je Izrael optužio za niz konkretno imenovanih zločina, među kojima su: izgladnjivanje i glad kroz namjerno uskraćivanje hrane i vode te sistematsko uništavanje prehrambenog sistema, proširena definicija domocida – uništavanje sjećanja, nade i kulturnog kontinuiteta, proširena definicija ekocida – katastrofalno uništavanje okoliša koje onemogućava preživljavanje nakon prestanka bombardovanja, namjerno uništavanje i gađanje zdravstvene infrastrukture i osoblja, opisano kao „sistematsko kroz decenije“, reprocid – sistematsko ciljanje palestinske reproduktivne zaštite s ciljem sprečavanja budućih života i sposobnosti sigurnog rađanja, kolasticid – „genocid znanja“ kroz ubijanje, utišavanje i raseljavanje generacije učenika i nastavnika, napadi na novinare, opisani kao ciljanje „dokumentovanja genocida“, mučenje, seksualno nasilje, nestanci i rodno zasnovano nasilje u različitim kontekstima, politicid – atentati i otmice političkih i kulturnih lidera, aktivista i predstavnika, te uništavanje građanskih institucija.

U izvještaju se navodi da su zapadne vlade, posebno Sjedinjene Američke Države, saučesnici, a u nekim slučajevima i direktno uključene kroz „diplomatsku zaštitu, isporuke oružja i dijelova oružja, obavještajne podatke, vojnu pomoć i obuku... čime krše pravnu obavezu da spriječe genocid i sarađuju na njegovom okončanju“.

"Šutnja i nečinjenje pred licem genocida nisu opcija – to su drugi oblici saučesništva", stoji u nalazima.

U izvještaju se dalje navodi da mediji, akademske institucije, globalni lanci snabdijevanja, banke, transport, visokotehnološke kompanije i cloud servisi podržavaju ratni aparat, kao i pristrasno izvještavanje zapadnih medija koji služe političkim i ekonomskim interesima vladajućih elita, čime se stvara ono što Tribunal naziva „političkom ekonomijom genocida – najvišim oblikom hipercimperijalizma 21. stoljeća.“

Porota je istakla da globalno upravljanje ne ispunjava svoje dužnosti, dodajući da su Ujedinjene nacije, „paralisane vetom i političkom selektivnošću“, napustile svoju temeljnu odgovornost „da spase buduće generacije od pošasti rata“.

Ipak, Tribunal je pohvalio rad Specijalnih procedura Vijeća UN-a za ljudska prava, uključujući izvjestiteljicu Francescu Albanese i Komisiju za istragu.

Inicijativa povezuje sadašnje događaje s „više od stoljeća dugim kolonijalno-apartheidskim režimom, ukorijenjenim u suprematističkoj ideologiji cionizma... podržanim neokolonijalnom strukturom moći na čelu sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, te zaštićenim međunarodnim saučesništvom.“

Navodi se da se genocid odvija „pred očima svijeta, u stvarnom vremenu“, koristeći naprednu tehnologiju protiv zatočenog stanovništva u zatvorenoj teritoriji, dok Izrael, uprkos postupcima pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim krivičnim sudom, nastavlja s nekažnjivošću, pri čemu su čak i osoblje ICC-a i nevladine organizacije koje pružaju pomoć sankcionisane od strane SAD-a.

Tribunal je izdao niz preporuka, među kojima su: da se svi počinioci, pomagači i podržavaoci pozovu na političku, vojnu, ekonomsku i ideološku odgovornost, da se Izrael suspenduje iz međunarodnih organizacija, posebno iz Ujedinjenih nacija, da se aktivira mehanizam „Ujedinjenje za mir“ radi mandata za mirovne snage u palestinskim teritorijama.

Tribunal je ponovo potvrdio pravo Palestinaca na samoopredjeljenje i pozvao na „postojanost i odbijanje raseljavanja“, kao i na globalni pokret za demontažu cionističkih struktura i izolaciju režima u svim sferama.

"Borba je protiv cionizma kao rasističkog, suprematističkog i kolonijalnog projekta – a ne protiv Jevreja ili judaizma", navedeno je u zaključku.

Tribunal je pozvao na „jedinstveni politički poredak zasnovan na pravima, jednakosti, dekolonizaciji, restituciji i neograničenom pravu na povratak“.

Svoje nalaze je izdao „uime pravde, dostojanstva i mira“, završavajući upozorenjem: „Šutnja nije neutralna; šutnja je saučesništvo; neutralnost je predaja zlu.“

Javne sesije održane od četvrtka do nedjelje na Istanbulskom univerzitetu označile su kulminaciju jednogodišnjeg rada međunarodnih pravnika, akademika i predstavnika civilnog društva u dokumentovanju onoga što nazivaju izraelskim zločinima nad Palestincima.

U četvrtak su se rasprave nadovezale na ranija saslušanja u Sarajevu i drugim međunarodnim forumima, objedinjene u tri tematske cjeline: Međunarodno pravo, Međunarodni odnosi i svjetski poredak, te Historija, etika i filozofija.

U petak su saslušani eksperti i svjedoci o izgladnjivanju, ekocidu, domocidu i napadima na civile i infrastrukturu, uključujući uništavanje zdravstvenog i obrazovnog sistema.

Subotnje sesije bile su posvećene saučesništvu, međunarodnom sistemu, otporu i globalnoj solidarnosti, dok je posljednjeg dana održan okrugli sto s ukupnim osvrtom i ocjenom rada Tribunala.

Tribunalom je predsjedavao Richard Falk, bivši specijalni izvjestilac UN-a za ljudska prava na palestinskim teritorijama. Cilj inicijative bio je izraditi sveobuhvatan „narodni zapis“ o onome što učesnici nazivaju genocidom, aparthejdom i sistematskim kršenjem međunarodnog prava u Gazi.