Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da se pridruži najavljenom samitu u Budimpešti između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije Donalda Trumpa i Vladimira Putina i dodao da je potrebno izvršiti veći pritisak na Kremlj kako bi se okončao rat u Ukrajini.
ADVERTISEMENT
Zelenski je izjavio da je dobro što Trump "nije rekao ne" kada je riječ o isporuci američkih raketa "tomahavk" Ukrajini, ali je potvrdio da predsjednik SAD za sada "nije rekao ni da".
Ruski predsjednik ranije je, inače, upozorio da bi slanje tih raketa predstavljalo novu fazu eskalacije sukoba.
Nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom, Trump je na društvenim mrežama poručio da bi Rusija i Ukrajina trebalo da stanu tamo gdje su sada i da je vrijeme za prekid vatre i dogovor.
Govoreći o tome da li je u ovom trenutku blizu opcija o slanju "tomahavk" raketa u Ukrajinu, Dragoslav Rašeta iz organizacije Novi treći put kaže za Euronews Srbija da dosta toga zavisi od sastanka u Budimpešti, a ističe i da se Trumpove pozicije kada je u pitanju pozivanje na mir u Ukrajini u proteklih nekoliko mjeseci nisu promijenile.
"Iako nam izgleda da on ima više razumijevanja sada za ukrajinsku stranu, prije svega on ne želi da ulaže neki bitni politički kapital u rješavanju ovog sukoba, ukoliko on ne može da profitira odnosno da se pokaže kao uspješan medijator, a sama kompleksnost ovog sukoba i njegova nevoljnost da pre svega iskoristi američku moć da prisili Rusiju na poziciju nekakvog kompromisa, dovodi do toga da, bar po mom mišljenju, izgleda da će se ovaj rat nastaviti još neko vrijeme. Što se tiče isporuke samih tomahavk, dosta toga će zavisiti od pregovora u Budimpešti, ja ipak naginjem ka prognozi da će neke određene manje količine vjerovatno biti isporučene do kraja ove godine, ali ostaje da se vidi", rekao je Rašeta.
Inače, Financial Times je obavio, pozivajući se na svoje izvore, da je Trump od predsjednika Ukrajine tražio da prihvati ruske uslove za okončanje rata. Navodno traženo je Ukrajina preda Rusiji Donbas. Rašeta, međutim, vjeruje da to nije moguća opcija i ističe da se tu vidi koliko Trump nije čvrsto siguran koje bi rješenje on želio da zastupa.
Na pitanje da li vjeruje da će zaista dođi do najavljenog susreta u Budimpešti i šta znači to što i Zelenski kaže da je spreman da dođe na te razgovore, Rašeta kaže da Zelenski pokušava da "igra na kartu spremnosti".
"Pokušava da jednostavno podvuče i signalizira kako Vladimir Putin ne želi da se nađe s njim lice u lice, što je istina jer Putin je dakle od početka ovog rata jednostavno se trudio da izgradi sliku Zelenskog kao nekog ko nije legitiman predstavnik ukrajinske vlade ili ukrajinskog naroda uopšte, te bi ovo bio jedan politički poraz sama činjenica da on mora da se susretne sa njim kao ravnopravnim partnerom. Isto kao što je radio u Istanbulu, Zelenski pokušava da dokaže Trumpu na ovaj način da Putin ne želi da dođe ni do prekida vatre, ali ni do nekog primirja, već samo odugovlači da nije odustao svojih maksimalističkih ciljeva koji podrazumijevaju osvajanje što većeg dijela teritorije Ukrajine i na kraju prave smjene vlade u Kijevu", rekao je Rašeta.
Govoreći o samoj lokaciji susreta i da li je neobično što je odabrana Budimpešta, Rašeta kaže da postoje i istorijske veze.
"Veza da su sastanci između tadašnjih sovjetskih lidera i američkih lidera uglavnom se odvijali u državama Evrope koje nisu bile članice Varšavskog pakta niti su bile pripadnice NATO, dakle imali smo sastanke isto u Budimpešti, imali smo sastanke na Islandu, uglavnom se nekoliko njih dešavalo i u Švajcarskoj, danas u modernije vrijeme, dakle, uglavnom se sastaju lideri i dakle predsjednici jedne i druge strane na zemljama Bliskog istoka, imali smo nekoliko tajnih sastanaka i u Emiratima i u Kataru, tako da ne treba čuditi izbor lokacije, takođe i tajming lokacije je specifičan, Orbanu se približavaju izbori i on već, ako pogledate ankete u prethodnih godinu dana, kaska gotovo dvocifrenim brojem za opozicijom, te Donald Trump, svom lojalnom savezniku, dakle Orbanu, koji je i u momentima kada nije bilo izgledno da će se Trump vratiti u Bijelu kuću, čvrsto njega podržavao, se nada da će ova posjeta uprizoriti i malo oživjeti Orbanovu izbornu kampanju", navodi Rašeta.
Što se tiče Srbije, dodaje, ne postoje tu neki direktni benefiti, ali naša vlada i predsjednik pokušava imaju sličnu percepciju kada je u pitanju rat u Ukrajini kao Mađarska koja je izdvojena od konsenzusa koji postoji u Briselu.
"Neko povoljnije rješenje koje bi se dogodilo sada u Budimpešti bi moglo da znači da je ta pozicija ispravna, ali mislim da prije svega se da je srpska strana zainteresovana da li će doći do nekakvog olakšavanja odnosa između Rusije i Amerike kada su u pitanju energetski konflikti, s obzirom na sankcije koje su uvedene NIS-u", napominje Rašeta.
Na pitanje kako na ovaj susret gleda Evropa, Rašeta ističe da su stavovi Evrope poznati već godinama.
"To je da Vladimir Putin nije zainteresovan za mir, što je i pokazao prethodnih nekoliko mjeseci, da on ne odustaje od svojih zahtijeva koji zahtijevaju, dakle, legitimizaciju već okupiranih dijelova Ukrajine i da dok se to ne promijeni, dok ne dođe do stvarnih želja za nekakvim kompromisom, mislimo pa čak i želje za prekidom vatre, ako ne, za nekim posljednjim, nekim trajnim mirom, jednostavno je gubljenje vremena pokušavati da se usliše zahtijevi ruske strane", naveo je on.