Sporazum o saradnji između Evropske organizacije za nuklearna istraživanja CERN iz Ženeve i instituta iz Rusije i Belorusije presto je da važi, kako je ranije i najavljeno, a taj potez je reakcija na rusku vojnu invaziju na Ukrajinu.
ADVERTISEMENT
Projekti CERN-a okupljaju hiljade naučnika iz cijelog svijeta, uključujući i do hiljadu naučnika iz Rusije, koji su aktivno učestvovali u eksperimentima. Direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich istakao je da će se odlazak ruskih stručnjaka osjetiti, naročito zbog njihove ekspertize.
CERN, osnovan 1954. godine na vrhuncu Hladnog rata, danas važi za jedan od najvažnijih istraživačkih centara u svijetu i dom je najsnažnijeg akceleratora čestica, poznatog kao Veliki hadronski sudarač (LHC).
Saradnja Rusije s Evropskom organizacijom za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi datira još iz vremena Hladnog rata.
Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u Njemačkom centru za elektronsku sinhronizaciju (DESY) u Hamburgu, izjavila je da će povlačenje ruskih naučnika imati brojne negativne posljedice.
"To ne znači da će istraživanja zbog prekida saradnje postati nemoguća, ali će postati znatno teža i sporija, uz izvjesna kašnjenja," rekla je Heinemann.
CERN je u junu 2022. donio odluku i prekidu saradnje sa Rusijom i Bjeloruijom kao odgovor na rusku invaziju.
Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom istekao je krajem juna ove godine, dok će ugovor s Rusijom prestati da važi 30. novembra
Prema rječima Arnaud Marsolliera iz CERN-a, odsustvo naučnika iz ruskih instituta će se osjetiti, ali će organizacija to moći da nadoknadi.