ADVERTISEMENT

Ispunjavanje Trumpovih zahtjeva predstavljalo bi veliku promjenu unutar saveza, a ostaje otvoreno pitanje postoji li uopće kolektivni interes za poduzimanje takvih koraka. piše CNN.

"Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a slože i počnu činiti isto, i kada sve zemlje NATO-a PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE", objavio je na društvenim mrežama, citirajući pismo poslano kolegama iz NATO-a.

"Kao što znate, predanost NATO-a POBJEDI bila je daleko manja od 100%, a kupnja ruske nafte, od strane nekih, bila je šokantna! To uvelike slabi vašu pregovaračku poziciju i pregovaračku moć nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam ‘krenuti’ kada ste i vi. Samo recite kada?", dodao je Trump.

Zahtjevi za carine prema Kini

Predsjednik je također pozvao članice NATO-a da kao demonstraciju snage značajno povećaju carine na robu iz Kine. Smatra da bi se ruski rat u Ukrajini "brzo" završio kada bi se poduzeli ti koraci.

"Vjerujem da će ovo, plus NATO, kao grupa, uvođenjem CARINA OD 50% do 100% NA KINU, koje će biti u potpunosti povučene nakon završetka RATA s Rusijom i Ukrajinom, također biti od velike pomoći u OKONČANJU ovog smrtonosnog, ali SMIJEŠNOG, RATA", poručio je.

Europska unija već je uvela zabranu na pomorski uvoz ruske nafte i naftnih derivata, no mnoge zemlje i dalje uvoze ruska fosilna goriva, uključujući ukapljeni prirodni plin. Trump je već ranije najavljivao mogućnost dodatnih sankcija, a već je udvostručio carine Indiji na 50% zbog kupnje ruske nafte, priznajući da je taj potez "izazvao razdor".

Zanimljivo je da u subotnjoj poruci NATO-u nije spomenuo Indiju, iako je ranije ove sedmice od delegacije EU-a tražio uvođenje carina i na Kinu i na Indiju. S obzirom na to da je EU u završnoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu s Indijom, malo je vjerojatno da bi evropski dužnosnici na to pristali.

Obraćanjem NATO-u umjesto EU-u, Trump u svoje zahtjeve uključuje i Tursku, trećeg najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine i Indije, što dodatno naglašava težinu njegovih uvjeta.

Rusija ne pokazuje znakove deeskalacije

U međuvremenu, Rusija ne pokazuje namjeru smirivanja napetosti. Rumunsko ministarstvo obrane saopćilo je da je u subotu presrelo dron koji je ušao u zračni prostor te zemlje tokom ruskih napada na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je dron djelovao u zračnom prostoru NATO-a "oko 50 minuta".

"Ruska vojska tačno zna kamo idu njihovi dronovi i koliko dugo mogu operirati u zraku. Njihove rute su uvijek izračunate. Ovo ne može biti slučajnost, pogreška ili inicijativa nekih nižih zapovjednika. To je očito širenje rata od strane Rusije", napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Ovaj incident uslijedio je nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove sedmice, nakon čega je NATO najavio jačanje sigurnosti svog istočnog boka.

Američki državni sekretar Marco Rubio u subotu je upad u Poljsku nazvao "neprihvatljivim, nesretnim i opasnim razvojem događaja".