ADVERTISEMENT

Putin i Kim, autoritarni vođe Rusije i Sjeverne Koreje, među desetinama su svjetskih lidera koji su prisustvovali paradi, masovnom prikazu vojne opreme i osoblja, organiziranom u čast 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, koji Kina naziva Japanskim agresorskim ratom.

No analitičari su rekli da je neviđena slika trojice muškaraca kako razgovaraju i rukuju se dok hodaju crvenim tepihom poslala poruku prkosa Zapadu, dok trgovinske tarife i nestabilna politika američkog predsjednika Donalda Trumpa opterećuju njegove odnose sa saveznicima i suparnicima.

"Danas se čovječanstvo suočava s izborom mira ili rata, dijaloga ili sukoba, obostrano dobitne ili nulte sume", rekao je Xi okupljenima od više od 50.000 gledatelja na Trgu Tiananmen, dodajući da kineski narod "čvrsto stoji na pravoj strani historije".

Rekao je da je Kina velika nacija koju "nikada ne zastrašuju nasilnici", očito prikriveno aludirajući na SAD i njihove saveznike, te upozorio da je Kina "nezaustavljiva" prije nego što je započelo masovno prikazivanje vojne opreme.

"Peking šalje poruku... da čak i ako zapadne zemlje nastave sankcionirati Rusiju zbog rata između Rusije i Ukrajine, Peking se neće bojati biti uz svog prijatelja", rekao je Wen-ti Sung, nerezidentni suradnik u Globalnom kineskom centru Atlantskog vijeća.

Kina je paradu hvalila kao znak jedinstva s drugim zemljama, a Kimovo prisustvo je prvi put da je viđen s Xijem i Putinom na istom događaju. To je tek drugo Kimovo prijavljeno putovanje u inostranstvo u šest godina.

"Topli pozdrav" Trumpa

Događaj je izazvao gotovo trenutnu reakciju Trumpa.

"Neka predsjednik Xi i divni narod Kine imaju sjajan i trajan dan slavlja", objavio je Trump na svom Truth Social nalogu.

"Molim vas, prenesite moje najtoplije pozdrave Vladimiru Putinu i Kim Jong-unu, dok kujete zavjeru protiv Sjedinjenih Američkih Država", dodao je.

Putinov nastup u Pekingu dogodio se u trenutku kada je Rusija pokrenula sveobuhvatni noćni zračni napad na Ukrajinu, ranivši najmanje četiri željeznička radnika i natjeravši Poljsku da podigne odbrambene avione.

Među ostalim gostima su iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i vođa mjanmarske hunte Min Aung Hlaing. Nisu prisutni važni zapadni lideri, piše Guardian. Kim je bio u pratnji svoje kćeri Kim Ju-ae, pokazuju fotografije koje su objavile sjevernokorejske državne vijesti.

Politički analitičari kažu da je parada osmišljena kako bi se demonstrirao Xijev utjecaj na nacije koje namjeravaju preoblikovati globalni poredak pod vodstvom Zapada. Dogodila se samo nekoliko dana nakon što je kineski grad Tianjin bio domaćin velikog samita za čelnike globalnog juga , kojem je prisustvovao i Putin.

Analitičari pomno prate hoće li se održati neki formalni sastanak između Xija, Putina i Kima.

"Kad bi se sva tri susrela, to bi bilo vrlo upečatljivo za Sjedinjene Države, ističući potencijalnu novu dinamiku hladnog rata", rekao je Lim Chuan-Tiong, istraživač s Instituta za napredne studije Azije na Univerzitetu u Tokiju.

"Ako se takav sastanak ne održi, to je vjerovatno zato što Kina ne želi previše provocirati SAD, a istovremeno održavati određeni stupanj trokutaste dvosmislenosti", dodaje.

Nakon govora, Xi je stajao u automobilu s otvorenim krovom kako bi pregledao paradu, pozdravljajući vojnike i primajući salvete. Analitičari su se posebno usredotočili na izloženu vojnu opremu; od tenkova i dronova do raketa dugog dometa i nuklearnih raketa, borbenih aviona i stealth zrakoplova, a predstavljeno je i nekoliko novorazvijenih sredstava.

Velik dio oružja i opreme na paradi prvi je put prikazan javnosti, prema kineskim vojnim vlastima. To je uključivalo hipersonične projektile dizajnirane za uništavanje brodova na moru. To oružje posebno zabrinjava američku mornaricu, koja patrolira zapadnim Pacifikom iz sjedišta svoje 7. flote u Japanu.

Također su bili izloženi podvodni dronovi, uključujući AJX002 i novu interkontinentalnu balističku raketu DF-61, za koju Kina tvrdi da bi mogla nositi nuklearne bojeve glave do udaljenih ciljeva.

Xijev govor sadržavao je nekoliko referenci na "pomlađivanje kineske nacije" – uobičajenu frazu za Xijev sveobuhvatni plan za budućnost Kine koji se temelji na aneksiji Tajvana kao kineskog teritorija.

Xi i Kineska komunistička partija tvrde da je Tajvan kineska provincija kojom trenutno upravljaju ilegalni separatisti. Tajvanska vlada i narod se tome protive.

Narodnooslobodilačka vojska (PLA) prolazi kroz masovnu modernizaciju i napredak pod Xijem, ali je također pogođena problemima korupcije, a u posljednjih nekoliko godina došlo je do čistki dužnosnika i osoblja na razinama kakve nisu viđene od Mao Zedongove ere.