ADVERTISEMENT

Trump će se sutra sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci u američkoj zračnoj bazi u gradu Enkoridžu.

Na ovom američko-ruskom samitu Trump i Putin treba da raspravljaju o mogućnostima okončanja rata u Ukrajini.

Prema aktuelnim mapama bojišta, Rusija drži oko 114.500 kvadratnih kilometara, odnosno oko 19 posto ukrajinske teritorije, uključujući Krim i veći dio istoka i jugoistoka zemlje. Ukrajina ne kontroliše nijedan međunarodno priznati dio teritorije Rusije.

Moskva tvrdi da su Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, oblasti koje je poslije raspada SSSR-a priznavala kao dio Ukrajine, sada sastavni dio Ruske Federacije.

Kijev poručuje da nikada to neće priznati, a većina zemalja i dalje priznaje ukrajinske granice iz 1991. godine.

Ruske snage zauzele su Krim 2014. godine, a nakon spornog referenduma Moskva ga je anektirala. Površina poluostrva iznosi oko 27.000 kvadratnih kilometara.

Rusija tvrdi da je Krim njen zakoniti dio, dok Ukrajina insistira da je riječ o njenoj teritoriji. Mnogi ukrajinski zvaničnici neslužbeno priznaju da bi povratak Krima silom bio izuzetno težak.

Krim je postao dio Ruskog Carstva u 18. vijeku, a baza Crnomorske flote u Sevastopolju osnovana je ubrzo potom. Od 1921. bio je dio Ruske SFSR, sve dok ga 1954. tadašnji lider KPSS Nikita Hruščov nije prenio Ukrajinskoj SSR.

Donbas

Rusija kontroliše oko 46.570 kvadratnih kilometara, odnosno 88 posto regiona Donbasa - cijelu Lugansku oblast i oko tri četvrtine Donjecke oblasti.

Preostalih oko 6.600 kvadratnih kilometara je pod ukrajinskom kontrolom, ali ruske snage nastavljaju ofanzivu prema preostalim većim gradovima u Donjeckoj oblasti.

Proruski separatisti u Donjecku i Lugansku proglasili su "narodne republike" 2014. godine, a Putin ih je priznao kao nezavisne države u februaru 2022, samo nekoliko dana prije početka rata.

Zaporožje i Herson

Ruske snage drže oko 74 posto Zaporoške i Hersonske oblasti - približno 41.176 kvadratnih kilometara. Ukrajina kontroliše oko 14.500 kvadratnih kilometara ovih regiona.

Putin je 2024. izjavio da bi pristao na mir ako bi se Ukrajina povukla iz svih oblasti koje Rusija potražuje, a ne drži u potpunosti (oko 21.000 kvadratnih kilometara) i odrekla se namjere da pristupi NATO-u.

Prema izveštajima Reutersa, Putin je spreman da razgovara o prekidu vatre sa Trumpom, ali odbija veće teritorijalne ustupke i traži da Kijev napusti planove za članstvo u Alijansi.

Njegovi uslovi uključuju pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti na istok, neutralni status Ukrajine, ograničenje njenog naoružanja, zaštitu ruskog govornog stanovništva i priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.

Harkov, Sumi i Dnjepropetrovska oblast

Rusija drži i manje dijelove Harkovske, Sumske, Nikolajevske i Dnjepropetrovske oblasti.

U Harkovskoj i Sumskoj oblasti pod njenom je kontrolom oko 400 kvadratnih kilometara, dok u Dnjepropetrovskoj ima samo mali granični pojas. Moskva tvrdi da u Sumskoj oblasti formira "bezbjednosnu zonu" radi zaštite svoje Kurske oblasti od ukrajinskih napada.

Pravni status i međunarodne reakcije

Rusija smatra da su Republika Krim, Sevastopolj, Luganska i Donjecka Narodna Republika, te oblasti Zaporožje i Herson - sastavni subjekti Ruske Federacije. Ukrajina ih smatra okupiranim dijelom svoje teritorije, prenosi Nova.

Većina država ne priznaje ove oblasti kao dio Rusije, iako su Krim priznale Sirija, Sjeverna Koreja i Nikaragva. Generalna skupština UN-a proglasila je aneksiju Krima 2014. godine nezakonitom i potvrdila da poluostrvo pripada Ukrajini.