ADVERTISEMENT

U tom scenariju, Rusija bi zadržala nadzor nad okupiranim dijelovima Ukrajine, kroz vlastiti sistem uprave i uz ekonomsku povezanost s Moskvom, na način sličan izraelskoj upravi nad teritorijem koji je 1967. godine preuzet od Jordana.

Ideja je navodno iznesena u razgovorima koji su se odvijali prije nekoliko sedmica između Stevea Witkoffa, izaslanika bivšeg predsjednika Trumpa za mirovne pregovore, i ruskih dužnosnika, tvrdi izvor blizak američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Witkoff, koji također ima ulogu posrednika za mirovne procese na Bliskom istoku, navodno podupire ovaj pristup, za koji američka strana vjeruje da bi mogao zaobići ustavne prepreke u Ukrajini koje zahtijevaju referendum na nacionalnom nivou prije odricanja od teritorija. Iako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i dalje odbacuje svaku mogućnost predaje zemlje, ovaj model okupacije nudi potencijalni okvir za uspostavu primirja nakon više od tri godine sukoba.

Bez odgovora iz Bijele kuće

U okviru ovog prijedloga, međunarodno priznate granice Ukrajine ostale bi nepromijenjene, baš kao što su granice Zapadne obale formalno ostale iste, iako je teritorij pod izraelskom kontrolom već gotovo šest desetljeća. Na upit o ovom prijedlogu, iz Bijele kuće nije stigao službeni odgovor.

„To će funkcionirati kao što Izrael kontrolira Zapadnu obalu,“ rekao je izvor uoči planiranog sastanka Trumpa i Putina na Aljasci.

„Bit će upravitelj, ekonomija će biti povezana s Rusijom, a ne s Ukrajinom. No formalno će to i dalje biti Ukrajina – jer Ukrajina nikad neće priznati gubitak suvereniteta. Ipak, u praksi, to će biti okupirani teritorij, slično situaciji s Palestinom.“

Međunarodni sud pravde proglasio je izraelsku okupaciju Zapadne obale nezakonitom – presudu koju SAD odbacuje, a Rusija priznaje djelomično. U martu 2022., sud je naložio Rusiji da odmah obustavi vojne operacije u Ukrajini, s 13 glasova za i dva protiv (Rusija i Kina). Iako je odluka obvezujuća, sud nema ovlasti za njezinu provedbu.

Poziv Izraelu da prekine okupaciju 

Ujedinjeni narodi pozivali su Izrael da prekine okupaciju – posljednji put u septembru prošle godine, kada je 124 zemlje glasovalo za rezoluciju kojom se traži povlačenje izraelske vojske, zaustavljanje izgradnje novih naselja, evakuacija postojećih doseljenika i uklanjanje dijelova zida izgrađenog unutar okupiranog područja. Izrael i SAD bili su protiv, a Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo suzdržano. Izrael je rezoluciju ignorirao.

Dio američkih pregovarača smatra da bi ovaj pristup mogao odražavati političku i vojnu stvarnost – budući da se međunarodna zajednica ne želi izravno uključivati u rat s Rusijom, ostaje pitanje kako formalizirati rusku kontrolu nad dijelovima Ukrajine, što Putin želi riješiti prije sastanka s Trumpom.

Takav realizam odražava i stavove koje je u maju iznio Sebastian Gorka, savjetnik Trumpove administracije za borbu protiv terorizma:

„Mi djelujemo na temelju činjenica. Trumpova administracija je priznavala realnost na terenu,“ rekao je Gorka u intervjuu za Politico.

„Naš glavni cilj, bilo da se radi o Bliskom istoku ili Ukrajini, jest zaustaviti krvoproliće. Sve ostalo može doći tek nakon toga.“

Izraelske snage su tokom Šestodnevnog rata 1967. godine zauzele Zapadnu obalu – područje između Izraela i rijeke Jordan – od jordanske vojske. Time je milionima Palestinaca nametnuta izraelska uprava. Danas Izrael zadržava sveukupni nadzor nad regijom, iako Palestinska samouprava upravlja većinom gradova i naselja još od 1990-ih.

Palestinci i dalje prolaze kroz izraelske vojne kontrolne točke, moraju tražiti dozvole za kretanje između Zapadne obale, Gaze i Istočnog Jeruzalema, a život pod okupacijom dodatno otežavaju brojna naselja – kojih je u posljednjih nekoliko godina izgrađeno preko 150 – što je protivno međunarodnom pravu i rezolucijama UN-a.

Dok izraelski državljani na tom području podliježu izraelskom zakonu, Palestinci su podložni vojnoj upravi i nemaju pravo glasa na izborima u Izraelu, što stvara sistem dvostrukih pravila.