ADVERTISEMENT

Digitalna arhiva dokumenata uključuje više od 240.000 stranica zapisa koji su bili pod sudskim pečatom od 1977. godine, kada je FBI prvi put prikupio zapise i predao ih Nacionalnoj upravi za arhive i evidenciju.

U opširnoj izjavi objavljenoj u ponedjeljak, dvoje žive djece Kinga, Martin III (67) i Bernice (62), rekli su da je ubistvo njihovog oca "zaokupljalo pažnju javnosti decenijama". Ali su naglasili ličnu prirodu slučaja i pozvali da se dosijei "posmatraju u njihovom punom istorijskom kontekstu".

Porodica je unaprijed dobila pristup dokumentima i imali su vlastite timove koji su ih pregledali. Ti napori su se nastavili čak i nakon što je vlada odobrila javni pristup. Među dokumentima su tragovi koje je FBI dobio nakon Kingovog ubistva i detalji o CIA-inoj fiksaciji na Kingovu orijentaciju prema međunarodnim antiratnim i pokretima protiv siromaštva u godinama prije nego što je ubijen. Nije bilo odmah jasno da li dokumenti bacaju novo svjetlo na Kingov život, Pokret za građanska prava ili njegovo ubistvo.

„Kao djeca dr. Kinga i gospođe Corette Scott King, njegova tragična smrt bila je intenzivna lična tuga - razoran gubitak za njegovu suprugu, djecu i unuku koju nikada nije upoznao - odsustvo koje naša porodica trpi više od 57 godina“, napisali su. „Molimo one koji se angažuju u objavljivanju ovih dosijea da to učine s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema kontinuiranoj tuzi naše porodice.“

Takođe su ponovili dugogodišnju tvrdnju porodice da James Earl Ray, čovjek koji je osuđen za atentat na Kinga, nije bio jedini odgovoran, ako je uopšte bio odgovoran.

Bernice King je imala pet godina kada joj je otac ubijen u 39. godini života. Martin III je imao 10 godina.

U saopštenju iz ureda direktorice Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard, ovo otkrivanje je nazvano "neviđenim" i navedeno je da su mnogi zapisi prvi put digitalizovani. Pohvalila je predsjednika Donalda Trumpa što je forsirao ovo pitanje.

Oslobađanje je za neke 'transparentnost', za druge 'odvraćanje pažnje'

Trump je kao kandidat obećao da će objaviti dosijee vezane za atentat na predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. godine. Kada je Trump preuzeo dužnost u januaru, potpisao je izvršnu naredbu o deklasifikaciji Kennedyjevih dosijea, zajedno s onima povezanim s atentatima na Roberta F. Kennedyja i Martina Luthera Kinga iz 1968. godine.

Vlada je otkrila JFK-ove dosijee u martu i otkrila neke RFK dosijee u aprilu.

Saopštenje iz Gabbardovog ureda uključivalo je izjavu Alvede King, nećakinje Martina Luthera Kinga Jr., koja je otvorena konzervativka i koja se odvojila od Kingove djece po raznim temama - uključujući i dosijee FBI-a. Alveda King je rekla da je "zahvalna predsjedniku Trumpu" na njegovoj "transparentnosti".

Objavljivanje dosijea se dešava predsjednik pokušava smiriti pristalice ljute zbog načina na koji je njegova administracija postupala sa dokumentima u vezi sa istragom o trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja Jeffreyja Epsteina. Epstein je izvršio samoubistvo iza rešetaka dok je čekao suđenje 2019. godine, tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata. Trump je prošlog petka naredio Ministarstvu pravde da objavi svjedočenja velike porote, ali nije otkrio cijeli dosije slučaja.

Bernice King i Martin Luther King III nisu spomenuli Trumpa u svojoj izjavi u ponedjeljak. Ali Bernice King je kasnije na svom ličnom Instagram nalogu objavila crno-bijelu fotografiju svog oca, na kojoj izgleda iritirano, uz natpis "Sada, pozabavite se Epsteinovim dosijeima".

I neki aktivisti za građanska prava nisu poštedjeli predsjednika.

„Objavljivanje dosijea o atentatu na Martina Luthera Kinga nije stvar transparentnosti ili pravde. To je očajnički pokušaj da se ljude odvrati pažnja od vatrene oluje koja je zahvatila Trumpa zbog dosijea o Epsteinu i javnog raspada njegovog kredibiliteta među bazom MAGA-e”, rekao je sveštenik Al Sharpton.

King Center, koji je osnovala Kingova udovica, a sada ga vodi Bernice King, reagovao je odvojeno od onoga što je Bernice rekla zajedno sa svojim bratom. U saopštenju King Centra objava je predstavljena kao odvraćanje pažnje - ali kao nešto više od kratkoročne političke kontroverze.

„To je nesretno i nezgodno, s obzirom na mnoštvo gorućih pitanja i nepravdi koje pogađaju Sjedinjene Države i globalno društvo“, navodi King Center, povezujući te izazove s naporima Martina Luthera Kinga. „Ovo pravedno djelo trebalo bi biti naš kolektivni odgovor na obnovljenu pažnju posvećenu ubistvu velikog donosioca istinskog mira.“