ADVERTISEMENT

Iz Brisela je odgovoreno da je Evropska unija i dalje za pregovore, ali da su spremni i za kontramjere.

Postavlja se pitanje da li će Brisel i Vašington postići dogovor do 1. avgusta. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković kaže za Euronews Srbija da i EU i SAD odgovara da dođe do dogovora i da očekuje da će biti postignut neki kompromis.

On navodi da Brisel može takođe da primijeni određene kontramjere za Sjedinjene Američke Države, ali da EU to ne odgovara.

"Vjerujem da će neka vrsta dogovora morati da bude postignuta jer s jedne strane, Evropa mora da sačuva plasman svoje industrije na tako važno tržište kao što su SAD. S druge strane, SAD i dalje nisu uspjele da realociraju tu proizvodnju tamo, potrebni su im inputi koji dolaze od strane Evropske unije i na neki način da inflacija ne bude toliko visoka kako će biti dodatno sa porastom ovih carina jer sva roba koja se uvozi iz Evropske unije automatski će dobiti višu cijenu za ono za šta SAD u ovom momentu nemaju kompletnu alternativu", rekao je on.

Mijušković dodaje da to onda automatski znači da će ili biti manjka robe na tržištu ili će cijene biti više, tako da ni jednoj od ovih strana ne odgovara da ne dođe do dogovora i da očekuje da će se neka vrsta kompromisa napraviti.

"Vjerujem da će ekonomija prevagnuti"

Da u najavljenim carinama Trumpa osim ekonomskih postoje i geopolitički razlozi smatra Mijušković i dodaje da je to dio i šire Trumpove kampanje da vrati SAD na prvo mjesto i da proba da locira dio proizvodnje nazad u SAD.

On napominje i da s druge strane Trump želi na određeni način da distancira Evropu od Kine, ali takođe i da eliminiše ili minimizira ruski uticaj.

"Tako da je to jedna šira geopolitička slika koja mora da se posmatra i uvijek ističem, on je čovjek dogovora, odnosno biznismen, tako da vjerujem da će ekonomija prevagnuti", rekao je Mijušković.

Trump je rekao da će Evropska unija Sjedinjenim Američkim Državama omogućiti neograničen pristup tržištu bez carina, kako bi pokušale da se smanji veliki trgovinski deficit.

"To znači da će na neki način biti pokušano da se uspostave odgovarajuće recipročne mjere koje su odgovarajuće iz ugla jedne ili druge strane. Ostaje još malo vremena da vidimo šta će biti finalno tačno doneseno. Trump često daje pompezne izjave, onda blago aterira, pa se onda promijeni pravac. Ne možemo uvijek do kraja biti sigurni da sve što kaže da će zaista biti realizovano", rekao je Mijušković i dodao da ostaje da se vidi šta će se desiti.

Koje industrije bi bile najviše na udaru?

Postavlja se pitanje kakav bi mogao da bude odgovor Brisela ako ne dođe do nekog dogovora i koje bi zemlje trpjele najveću štetu.

Mijušković je naveo da je iz Brisela već najavljeno da se mogu žaliti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

"S druge strane, mogu takođe primijeniti određene kontramjere za Sjedinjene Američke Države, ali kažem da to njima ne odgovara. Najviše bi bile na šteti izvozno orijentisane zemlje, kao što su Francuska, Italija, Španija i Njemačka. Tu prvenstveno govorimo o problemima koje bi se javili u automobilskoj i prehrambenoj industriji, ali što se tiče Italije, Španije, Francuske i vinskoj industriji. Tako da bi te konkretne industrije bile najviše na udaru, a ove pojedinačne zemlje", rekao je Mijušković.