Dok je američki predsjednik Donald Trump ovog proljeća najavljivao univerzalne carine od najmanje 10 posto za sve zemlje, a znatno više za pojedine, kineski predsjednik Xi Jinping je poslao sasvim drugačiju poruku.
ADVERTISEMENT
Tokom posjete ministara vanjskih poslova više afričkih zemalja kineskom gradu Changsha 11. juna, Xi je uputio pismo afričkim liderima najavljujući ukidanje carinskih dažbina na proizvode iz svih afričkih država, osim iz Eswatinija (bivši Swaziland), jedine zemlje na kontinentu koja i dalje održava diplomatske odnose s Tajvanom.
Kina, koja je već 16 godina glavni trgovinski partner Afrike, ostvarila je robnu razmjenu vrijednu 296 milijardi dolara (približno 273 milijarde eura) tokom 2024. godine, a trgovina je porasla za dodatnih 12% u prvih pet mjeseci 2025. u poređenju s istim periodom prethodne godine.
Xi-jeva ponuda dolazi u trenutku kada je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa ukinuo nultu carinsku stopu za afričke zemlje, koja je postojala u okviru zakona AGOA (African Growth and Opportunity Act) još od 2000. Budućnost tog zakona, koji ističe 30. septembra, ostaje neizvjesna.
Kineska strategija prema Africi nije ograničena samo na trgovinu. Na Kina-Afrika samitu u Pekingu 2024. godine, kineski zvaničnici su najavili povećanje broja stipendija za afričke studente i proširenje mreže strukovnih centara koje finansira Kina. Sličnu diplomatsku i trgovinsku ekspanziju Kina sprovodi i u jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi, posebno s državama koje nisu bliske saveznice SAD-a.
Brazil pod predsjednikom Lulom intenzivirao je trgovinu s Kinom, posebno nakon što je trgovinski rat s SAD-om doveo do naglog povećanja kineske kupovine brazilske soje. No, iako Peking nudi otvorena vrata, u mnogim zemljama partnerima rastu kritike zbog trgovinskih neravnoteža.
Kineski interes za sirovine, koje ne donose dovoljno dodane vrijednosti ni radnih mjesta, u zamjenu za izvoz gotovih proizvoda, postaje sve kontroverzniji. Također, iako se kineske firme poput BYD-a šire, primjerice najavom otvaranja fabrike električnih automobila u Brazilu krajem 2026., riječ je o montaži vozila iz unaprijed sastavljenih kompleta iz Kine, a ne o potpunom prenosu tehnologije i radnih mjesta.
Afrika i Latinska Amerika žele više od pukog uvoza kineskih solarnih panela i gotovih proizvoda, traže uključivanje u proizvodne lance i veću ekonomsku ravnotežu. Ukoliko Kina to ne ponudi, sve više zemalja moglo bi preispitati dugoročne koristi prijateljstva s Pekingom, čak i u svjetlu sve zatvorenijih vrata Washingtona, navodi francuski Le monde.