Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta i dužnosnika Hamasa, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u kontekstu sukoba u Gazi i napada u oktobru 2023. godine, koji su prethodili izraelskoj ofanzivi na palestinsku teritoriju.
Ova odluka stavlja Netanyahua i druge osobe na međunarodnu poternicu, što bi moglo dodatno izolirati i otežati napore za postizanje prekida vatre i okončanje sukoba koji traje već 13 mjeseci. Ipak, praktične posljedice ove odluke mogu biti ograničene, jer Izrael i njegov ključni saveznik, Sjedinjene Američke Države, nisu članice MKS-a, a nekoliko ključnih dužnosnika Hamasa ubijeno je tokom sukoba.
Netanyahu i drugi izraelski zvaničnici osudili su ovu odluku, nazvavši zahtjev glavnog tužioca ICC-a, Karima Khana, za izdavanje naloga "sramotnim i antisemitizmom“. Predsjednik SAD-a, Joe Biden, takođe je osudio odluku tužioca i ponovo istakao pravo Izraela na samoobranu protiv Hamasa.
Hamas je, s druge strane, odbacio ovaj zahtjev.
„Vijeće je smatralo da postoje razlozi za vjerovanje da su obje osobe namjerno i svjesno lišile civilno stanovništvo u Gazi osnovnim potrebštinama za preživljavanje, uključujući hranu, vodu, lijekove i medicinske potrepštine, kao i gorivo i struju“, navodi se u jednoglasnoj odluci tročlanog sudskog vijeća MKS-a koje je izdalo naloge za Netanyahuom i Gallantom.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je u septembru da je podnijelo dva pravna podneska u kojima osporava nadležnost MKS-a, tvrdeći da sud nije pružio Izraelu priliku da samostalno istraži optužbe prije nego što je zatražio naloge.
„Nijedna druga demokratija s nezavisnim i poštovanim pravnim sistemom, poput onog koji postoji u Izraelu, nije tretirana na ovaj štetni način od strane tužioca“, izjavio je portparol ministarstva Oren Marmorštajn na platformi X.
On je dodao da Izrael ostaje "opredeljen za vladavinu prava i pravdu“, te da će i dalje štititi svoje građane od militacije.
MKS je nadležan samo za slučajeve kada domaći pravosudni organi nisu u mogućnosti ili neće da istraže određene optužbe.
Izrael, koji nije član MKS-a, u prošlosti je bio kritikovan zbog nedostatka nezavisnih istraga u vezi sa sumnjama na ljudska prava, prema izjavama organizacija za ljudska prava.
Unatoč izdanim nalozima, niko od osumnjičenih verovatno se neće pojaviti pred sudijama u Hagu u skorije vreme, jer MKS nema svoju policiju koja bi sprovodila naloge, već se oslanja na saradnju država članica.
4o mini