ADVERTISEMENT

Preliminarna istraga izraelske civilne zaštite otkrila je da je balistička raketa ispaljena iz Irana u ponedjeljak pogodila zid zgrade u centralnom Izraelu, probivši ojačano sklonište.

Najmanje četiri osobe su poginule u tom napadu: tri su pronađene unutar skloništa, a jedna u obližnjoj zgradi, gdje se vjeruje da ih je bacila sila eksplozije.

Spasilački timovi su raspoređeni kako bi pokušali osloboditi one za koje se vjeruje da su zarobljeni ispod ruševina.

Incident je izazvao široku zabrinutost širom Izraela i pojačao bijes javnosti prema vladi usred izvještaja da bunkeri ne uspijevaju izdržati napade teških raketa.

Dnevne novine Israel Hayom citirale su Izraelsku komandu domaćeg fronta koja navodi da otprilike 40% stanovnika Tel Aviva živi u zgradama bez skloništa koja ispunjavaju trenutne sigurnosne standarde, te da desetine hiljada starijih zgrada u gradu nemaju odgovarajuću zaštitnu infrastrukturu.

Tel Aviv i Haifa se već suočavaju s ozbiljnim nedostatkom skloništa od bombi usred eskalacije iranskih napada. Israel Hayom citirao je stanovnike glavnog grada koji kažu da "nemaju sklonište", dodajući da nam susjedi "zatvaraju vrata svojih skloništa".

Kriza sa skloništima ponovo je dobila na hitnosti nakon što je glasnogovornik iranske vojske izjavio da "skloništa više nisu sigurna" i pozvao Izraelce da evakuišu sve teritorije.

Izraelski Zakon o civilnoj odbrani iz 1951. godine nalaže da sve stambene i poslovne zgrade moraju imati skloništa od bombi, iako više zgrada može dijeliti jedno sklonište.

Područja s arapskom većinom također nemaju odgovarajuća skloništa

Arapske zajednice unutar Zelene linije, međunarodne granice iz 1949. godine između Libana i Obavezne Palestine, također se suočavaju sa značajnim nedostacima u pripremljenosti za raketne napade, uglavnom zbog dugotrajnog zanemarivanja.

To uključuje nedostatak odgovarajućih skloništa i ono što mnogi smatraju jasnom diskriminacijom u izraelskom sistemu protivvazdušne odbrane, koji često označava arapske gradove kao "otvorena područja", efektivno ih isključujući iz aktivne zaštite tokom vanrednih situacija.

Također je primjećen nedostatak poštivanja smjernica Komande domaćeg fronta među nekim arapskim građanima, što dodatno komplikuje napore za reagovanje u vanrednim situacijama.

U subotu, izraelska protivvazdušna odbrana nije uspjela presresti iransku raketu, koja je pogodila zgradu u gradu Tamra. U tom napadu su poginule četiri osobe, a nekoliko drugih je povrijeđeno.

Gradonačelnik Tamre, Musa Abu Rumi, izjavio je međunarodnim medijima da samo 40% od 37.000 stanovnika grada ima pristup sigurnim sobama ili odgovarajućim skloništima. Također je napomenuo da Tamri nedostaju javni bunkeri, koji su uobičajeni u većini izraelskih gradova i mjesta.

Kao odgovor na nedavne iranske napade, općina je odlučila otvoriti obrazovne ustanove kao skloništa za stanovnike koji se ne osjećaju sigurno kod kuće.

Nema fiksnih globalnih standarda

Standardi skloništa variraju širom svijeta, oblikovani individualnim sigurnosnim prijetnjama svake zemlje, ekonomskim kapacitetima, infrastrukturom i regulatornim okvirima.

U konfliktnim zonama poput Irana, Libana i Jemena, vlasti se često oslanjaju na metro stanice i škole kao improvizirana skloništa, jer su namjenski izgrađene utvrđene prostorije rijetke.

Kriteriji za dizajn, raspoređivanje i kapacitet bunkera također se značajno razlikuju.

Na primjer, Švicarska se može pohvaliti s preko 370.000 nuklearnih skloništa, što je dovoljno za smještaj cijelog stanovništva.

U blizini Praga nalazi se jedno od najtajnijih nuklearnih skloništa, proizvod saradnje 1980-ih između tadašnjeg Sovjetskog Saveza i tadašnje Čehoslovačke.

Najveći podzemni bunker na svijetu, poznat kao Oppidum, renoviran je i uključuje bazen, sletište za helikoptere i napredne odbrambene sisteme.