Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Ko je Mehmet Oz: Trumpov izbor za vođu zdravstvenih programa suočen s kritikama i kontroverzama

    Spašavanje i borba za klimu traje sve dok se ne spomene novac

    (Izvor: AP Photo/Rafiq Maqbool)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    UN pokreće inicijativu protiv klimatskih dezinformacija

    ADVERTISEMENT

    Euronews Green izvještava iz Bakua, gdje se održava 29. konferencija UN o klimatskim promjenama (COP29).


    Devetog dana klimatskog samita, UN je lansirao novu inicijativu usmjerenu na borbu protiv klimatskih dezinformacija, uz podršku UNESCO i brazilske vlade.


    Generalni sekretar UN Antonio Guterres istaknuo je da se mora suprotstaviti koordiniranim kampanjama dezinformacija koje ometaju globalni napredak u borbi protiv klimatskih promjena.


    Te kampanje, od poricanja klimatskih promjena do tzv. zelenog pranja i prijetnji znanstvenicima, ozbiljno ugrožavaju međunarodne napore.


    Inicijativa će se fokusirati na jačanje međunarodne suradnje u istraživanju i komunikaciji u borbi protiv dezinformacija. Također, bit će osigurana sredstva za nevladine organizacije koje se bave istraživanjima o integritetu klimatskih informacija i provode kampanje podizanja svijesti.


    Do sada su svoju podršku inicijativi potvrdile zemlje poput Čilea, Danske, Francuske, Maroka, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske.


    Poziv na akciju: Nema novih energija iz uglja


    U okviru COP29, 25 zemalja i EU pokrenule su poziv na akciju kako bi osigurale da novi nacionalni klimatski planovi ne uključuju nove energetske projekte na ugalj.


    Zemlje su se obavezale da u svojim nacionalnim doprinosima za smanjenje emisija (NDC) neće planirati uvođenje novih kapaciteta za energiju iz uglja. Ovaj korak dolazi uoči COP30, koji će se iduće godine održati u Brazilu.


    Wopke Hoekstra, europski komesar za klimatsku akciju, istaknuo je da je energija iz uglja jedna od najvećih prijetnji cilju smanjenja globalne temperature za 1,5°C. Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je već postalo prva zemlja G7 koja je postupno ukinula energiju iz uglja, poziva na globalnu promjenu u tom pogledu.


    Lista zemalja koje podržavaju ovaj poziv uključuje Angolu, Austriju, Australiju, Belgiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Maroko, Nizozemsku, Norvešku, Švedsku, UK, i mnoge druge.


    Indeks klimatskih performansi: Danska na vrhu, ali i dalje bez savršenih rezultata


    U izvještaju o godišnjem indeksu klimatskih performansi (CCPI), Danska je zauzela prvo mjesto, no i dalje nijedna zemlja nije zaslužila maksimalan broj bodova. CCPI, koji rangira najveće svjetske emitere prema emisijama, obnovljivoj energiji i klimatskoj politici, pokazuje mješovite rezultate. Iako je 61 od 64 zemlje povećalo udio obnovljivih izvora energije, zabrinjavajuće je da je čak 20 zemalja još uvijek ocijenjeno s niskim ili vrlo niskim rezultatom.


    Ovaj "zabrinjavajući trend" ukazuje na rastuću energetsku nejednakost, jer su obnovljivi izvori energije koncentrirani u nekoliko zemalja, dok su mnoge druge potpuno izostavljene iz tog procesa.



    Indeks klimatskih performansi


    U najnovijem izvještaju o klimatskim performansama (CCPI), Danska je zauzela četvrto mjesto, kao jedina zemlja koja je dobila ocjenu "visokih performansi“ za svoju klimatsku politiku, iako ni to nije bilo dovoljno za prvo, drugo ili treće mjesto. Na vrhu liste nije bilo nijedne zemlje koja je postigla dovoljno dobar rezultat za najviši rang.


    Nizozemska se našla na petom mjestu, uz upozorenje da bi nova vlada mogla imati negativan utjecaj na klimatsku politiku zemlje. Velika zvijezda ovogodišnjeg izvještaja je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je zauzelo šesto mjesto, zahvaljujući faznom ukidanju uglja i vladinoj obvezi da ne odobrava nove dozvole za projekte vezane uz fosilna goriva.


    Ipak, globalni napredak nije bio ujednačen. Argentina je bila među najvećim gubitnicima ovogodišnjeg CCPI, jer je promjena vlasti dovela do značajnog pogoršanja klimatskih politika.


    Janet Milongo iz Klimatske akcije mreže međunarodnih organizacija (CAN) istaknula je da je izvještaj jasna poruka da zemlje moraju ozbiljno shvatiti klimatske izvještaje i izvještaje drugih relevantnih organizacija, te da je nužno uvesti progresivne ciljeve i snažnu klimatsku politiku.


    Skepticizam u vezi s tržištima ugljendioksida


    Na COP29, sve veći broj nevladinih organizacija (NGO) i sudionika pregovora izražava zabrinutost zbog uloge tržišta ugljendioksida u postizanju ciljeva klimatskog financiranja, koji bi trebali biti dogovoreni do kraja samita.


    Aktivisti iz zemalja u razvoju protestirali su protiv modela prema kojem bogate zemlje plaćaju razvijajuće zemlje za smanjenje emisija, kako bi te emisije mogle biti iskorištene za ispunjavanje ciljeva u okviru Pariškog sporazuma.


    Kirtana Chandrasekaran iz organizacije Friends of the Earth International upozorila je da je ovo, zapravo, samo "kompenzacija emisija", što znači da se emisije ne smanjuju, već samo premještaju. “Razvijajuće zemlje već godinama traže stvarno financiranje u obliku donacija, a ne ovakve kompenzacije koje nemaju stvarnu vrijednost", izjavila je.


    Argentina neće napustiti Pariški sporazum


    Tokom samita prošle sedmice, Argentina je izazvala zabrinutost povlačenjem svojih predstavnika nakon samo tri dana sudjelovanja, što je dovelo do spekulacija o mogućem izlasku zemlje iz Pariškog sporazuma.


    Predsjednik Javier Milei, koji je ranije izjavio da je klimatske promjene "socijalistička laž", izazvao je sumnje u namjere Argentine, no ministar vanjskih poslova Gerardo Werthein potvrdio je da Argentina neće napustiti sporazum.


    Prema njegovim riječima, "samo revalviramo našu poziciju", jer postoje određeni dijelovi Pariškog sporazuma s kojima Mileijeva vlada nije suglasna.


    Finansiranje za klimu: Ključna pitanja koja još nisu riješena


    Kako se COP29 bliži svom kraju, ključna pitanja vezana uz klimatsko financiranje još uvijek nisu razjašnjena. Predsjednik COP29, Mukhtar Babayev, zatražio je od pregovarača da do srijede popodne razjasne tehničke aspekte pregovora, kako bi se fokus preusmjerio na suštinske dijelove dogovora.


    Međutim, mnoge nesigurnosti i dalje ostaju. Koliko novca, u kojem obliku i tko će ga plaćati, još uvijek nisu jasna pitanja. Prema izvještajima, Europska unija razmatra iznos od 200 do 300 milijardi dolara, što je znatno manje od trilijuna koji su potrebni razvijajućim zemljama.


    Neke bogate zemlje predložile su zajmove kao opciju, no siromašnije zemlje ističu da su već preopterećene dugom.


    Kao što je naglasio generalni sekretar UN-a Antonio Guterres tijekom G20 samita u Brazilu, "uspjeh COP29 u velikoj mjeri ovisi o vašim rukama", upućujući poziv liderima najvećih svjetskih ekonomija da preuzmu odgovornost za klimatsku krizu i poduzmu konkretne akcije kako bi se postigao globalni napredak u smanjenju emisija i ublažavanju klimatskih promjena.





    Možda će vam se svidjeti

    U BiH obilježen Svjetski dan djeteta: Od ključnog je značaja slušati, osluškivati šta djeca imaju da kažu

    COP29: Protesti zakazani za šesti dan klimatske konferencije UN-a