Britanska vlada saopštila je da obustavlja pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom i da je uvela nove sankcije usmjerene na naselja na Zapadnoj obali, kritizirajući izraelske vojne akcije u Gazi.
Ove akcije uslijedile su dan nakon što su Velika Britanija, Francuska i Kanada osudile izraelsko postupanje u ratu u Gazi i izraelske akcije na okupiranoj Zapadnoj obali.
Ministar vanjskih poslova David Lammy rekao je da je postojeći trgovinski sporazum Velike Britanije na snazi, ali da vlada ne može nastaviti razgovore s izraelskom vladom koja provodi, kako je rekao, nečuvenu politiku na Zapadnoj obali i u Gazi.
Lammy je rekao da uporni ciklus nasilja ekstremističkih izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali zahtijeva akciju.
"Izraelska vlada ima odgovornost da interveniše i zaustavi ove agresivne akcije“, rekao je Lammy. "Njihov dosljedan neuspjeh u djelovanju dovodi palestinske zajednice i rješenje o dvije države u opasnost.“
Objava je uslijedila nakon što je britanski premijer Keir Starmer u utorak pojačao kritike Izraela, rekavši da je nivo patnje djece u Gazi "potpuno nepodnošljiv" i ponovio svoj poziv na prekid vatre.
"Želim danas javno istaći da smo užasnuti eskalacijom od strane Izraela", rekao je Starmer britanskom parlamentu.
Njegove kratke izjave uslijedile su nakon oštre zajedničke osude koju je u ponedjeljak uputio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i kanadskom premijeru Marku Carneyju, a koja je označila jednu od najznačajnijih kritika bliskih saveznika Izraela na način na koji se vodi rat u Gazi i njegove akcije na Zapadnoj obali.
Trojica lidera zaprijetila su da će poduzeti "konkretne akcije" ako vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua ne prekine svoju obnovljenu vojnu ofanzivu i značajno ne ukine ograničenja humanitarne pomoći. Netanyahu je rekao da je izjava "ogromna nagrada" za Hamas, piše The Independent.
Starmer je ponovio zahtjev trojice za prekid vatre, rekavši da je to jedini način da se oslobode taoci koje Hamas još uvijek drži. Također je pozvao na povećanje pošiljki humanitarne pomoći u Gazu, rekavši da je osnovna količina koju je Izrael dozvolio "potpuno neadekvatna".
"Moramo koordinirati naš odgovor, jer ovaj rat traje predugo", rekao je Starmer. "Ne možemo dozvoliti da narod Gaze gladuje."
Međunarodni pritisak na Izrael raste nakon skoro tromjesečne blokade snabdijevanja Gaze koja je dovela do upozorenja na glad. Čak su i Sjedinjene Američke Države, čvrsti saveznik Izraela, izrazile zabrinutost zbog rastuće krize gladi.
Dok je Izrael u ponedjeljak dozvolio da kamioni s hranom za bebe i očajnički potrebnim zalihama počnu ulaziti u Gazu, šef humanitarne pomoći UN-a Tom Fletcher opisao je količinu pomoći kao "kap u moru onoga što je hitno potrebno".
Izrael je u početku dobio široku međunarodnu podršku za iskorjenjivanje militanata Hamasa nakon iznenadnog napada grupe u kojem je 7. oktobra 2023. ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i 251 zarobljenik.
Ali strpljenje s Izraelom je na izmaku nakon više od 53.000 palestinskih smrti, uglavnom žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, koje ne pravi razliku između civila i boraca u svom popisu. Lokalni zdravstveni zvaničnici saopštili su da je u posljednjim izraelskim napadima posljednjih dana poginulo više od 300 ljudi.
Posljednjih sedmica, Macron je intenzivirao diplomatske napore kako bi izvršio pritisak na Izrael, pozivajući na prekid vatre i ukidanje blokade humanitarne pomoći.
Prošlog mjeseca, Macron je rekao da bi Francuska trebala krenuti ka priznavanju palestinske države, moguće u junu kada Francuska i Saudijska Arabija budu zajednički domaćini međunarodne konferencije o implementaciji rješenja o dvije države. Komentari su uslijedili nakon posjete Egiptu tokom koje se sastao s povrijeđenim Palestincima u bolnici El Arish.
Macron, koji je rekao da priznavanje Palestine nije "tabu" za Francusku, prošle sedmice je sugerirao da je ponovno razmatranje sporazuma o saradnji EU s Izraelom na stolu.