Loader
Loader
Pronađite nas

Umro Fethullah Gulen, optužen za pokušaj državnog udara u Turskoj

Vatikan bi mogao da bude mjesto mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine

    Poljska i Rumunija biraju predsjednike

    Predsjednički izbori u Poljskoj (Izvor: AP Photo/Czarek Sokolowski)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    U dvije evropske zemlje, u Poljskoj i Rumuniji, danas se održavaju predsjednički izbori.

    ADVERTISEMENT

    Poljska


    U Poljskoj je u 7.00 počelo glasanje na predsjedničkim izborima, koji se smatraju presudnim za poljskog premijera Donalda Tuska i njegovu proevropsku vladu.


    Birališta će biti otvorena do 21.00 časova, a oko 29 miliona ljudi biraće između 13 kandidata koliko se nalazi na glasačkom listiću.


    Nacionalna izborna komisija zakazala je za 9.30 časova konferenciju za štampu na kojoj će informisati o izlaznosti iz prvih sati glasanja, prenosi agencija Pap.


    Poljski predsjednik se bira na petogodišnji mandat putem sistema sa dva kruga.


    Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 odsto u prvom krugu, 1. juna održaće se drugi krug između dva kandidata sa najviše glasova osvojenih danas.


    Nakon osam godina konzervativne vlasti stranke Pravo i pravda (PiS), Tusk je uspio da sastavi široku koaliciju socijaldemokrata, centrista i demohrišćana i vrati Poljsku nazad u proevropski pravac.


    Kao i gotovo svi izbori u Poljskoj posljednjih godina, i ovi će se svesti na borbu između Tuskove Građanske platforme (PO) i stranke PiS.


    Kandidat PO-a je gradonačelnik Varšave Rafal Trzaskowski koji je na prošlim izborima 2020. godine tijesno izgubio od Andrzeja Dude.


    Očekuje se da će u prvom krugu osvojiti između 30 i 35 odsto glasova, a u drugom krugu bi mogao imati taman dovoljno da pobijedi Karola Nawrockog, za koga se očekuje da će biti drugi sa 20-25 procenata podrške.


    Predsjednici u Poljskoj mogu da služe maksimalno dva mandata, a drugi mandat Andžeja Dude završava se 6. avgusta.


    Rumunija


    U Rumuniji su takođe od 7.00 časova otvorena birališta u drugom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora na kojima bi evroskeptični kandidat krajnje desnice George Simion mogao da bude izabran za predsjednika.


    Simion (38) vodi u većini istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga protiv centrističkog gradonačelnika Bukurešta Nicusora Dana.


    Glasačka mjesta biće otvorena do 21.00.


    Rumuni sa pravom glasa, njih 19 miliona, mogu da glasaju na bilo kojem od 18.979 biračkih mjesta širom zemlje.


    Simion je u prvom krugu predsjedničkih izbora 4. maja osvojio 40,94 odsto glasova, a Nicusor Dan 20,99 odsto glasova birača, dok je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonescu dobio 20,07 odsto glasova.


    Calin Georgescu i George Simion (Izvor: AP Photo/Andreea Alexandru)


    Simion se protivi upućivanju vojne pomoći Ukrajini, kritičan je prema rukovodstvu EU i pruža podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.


    Pobjeda Simiona u Rumuniji, članici EU i NATO, rizikovala bi izolaciju zemlje u inostranstvu, narušavanje privatnih investicija i destabilizaciju istočnog krila NATO, navode politički analitičari, prenosi Reuters.


    Simionova Alijansa za ujedinjenje Rumuna izrasla je od marginalne grupe protiv vakcinacije tokom pandemije kovida i postala druga najveća partija u Rumuniji.


    Kao poslanik, Simion ima istoriju fizičkog i verbalnog nasilja jer se sukobljavao sa drugim političarima, navodi Reuters.


    Rekao je da se kaje zbog svog ponašanja i "da je izrastao u državnika".


    Simion je pripadao organizovanim fudbalskim navijačkim grupama često poznatim po nasilju i godinama se zalagao za ujedinjenje sa susjednom Moldavijom prije nego što je ušao u politiku.


    Ako bude izabran, Simion je sugerisao da bi njegov izbor za premijera mogao biti Calin Georgescu, koji se zalaže za nacionalizaciju i preferencijalni tretman kompanija u rumunskom vlasništvu.


    Tokom televizijske debate prošle nedjelje, Simion je rekao da Rumunija treba da dobije kompenzaciju za pomoć koju je pružila susjednoj Ukrajini.


    On je sugerisao da će staviti veto na vojnu pomoć Brisela Ukrajini, ističući da Evropa treba da se osloni na NATO kada je riječ o njenoj odbrani.


    Drugoplasirani Nicusor Dan, 55-godišnji gradonačelnik Bukurešta, opisao je drugi krug kao borbu između "prozapadnog i antizapadnog pravca za Rumuniju".


    Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se razlika između njih smanjuje.


    Ovaj progresivno-liberalni, nezavisni političar, stekao je ime kao aktivista protiv bukureštanske mafije nekretnina i suosnivač zeleno-liberalne protestne stranke Unija Spasimo Rumuniju (USR).


    Dan je doktorirao matematiku i važi za poštenog, nekorumpiranog, ali i ne previše uspješnog u svojoj funkciji gradonačelnika Bukurešta, jer se sam bori protiv moćnog aparata, navodi Reuters.


    Dan živi sa svojom dugogodišnjom partnerkom, s kojom ima dvoje djece i zalaže se za bezuslovnu podršku Ukrajini.


    Važi za razumnog, racionalnog političara, koji problemima pristupa analitički i teži dugoročnim rješenjima.


    Takođe, važi za političara bliskog narodu - na primjer, otvorio je za građane glavni ulaz bukureštanske gradske uprave, koji je decenijama korišćen samo za određene ceremonije.


    U Rumuniji su održani ponovljeni izbori nakon što je prvi krug izbora za predsjednika u novembru, u kojem je pobijedio Calin Georgescu, poništen zbog navodnog ruskog miješanja u korist Georgescua. Moskva je odbacila te optužbe.


    Predsjednik Rumunije ima značajna ovlašćenja, budući da je zadužen za savjet odbrane koji odlučuje o upućivanju vojne pomoći, vodi spoljnu politiku i ima mogućnost da stavi veto na odluke EU koje zahtijevaju jednoglasnost među državama članicama.



    Možda će vam se svidjeti