ADVERTISEMENT

Ovaj dvostruki pristup omogućava Evropskoj komisiji, koja vodi trgovinsku politiku u ime 27 država članica EU, da dobije dovoljnu političku podršku i uđe u pregovore sa Washingtonom sa pozicije moći. Prijetnjom dodatnim uzvratnim mjerama, pored onih koje su trenutno suspendovane, EK također vrši pritisak na Washington da ozbiljno pristupi svojoj navodnoj spremnosti za pregovore sa Briselom.

Potencijalne ponude Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), navedene u takozvanom "nacrtu uslova" o kojem je pregovarala Evropska komisija, uključuju povećanje investicija u energiju. Također, neke od vlastitih regulativa EU mogle bi biti ublažene.

Kao i ranije, smanjenje carina na uvezena vozila i uzajamna ponuda "nula za nula" za industrijsku robu nisu isključene. Saradnja u vezi sa trgovinskim barijerama i prekomjernom proizvodnjom Kine je još jedno područje u kojem Brisel vidi prostor za saradnju sa Washingtonom.

Međutim, evropske diplomate upozoravaju da će svaka ponuda biti strogo ograničena unutrašnjim podjelama među državama članicama. Neke od njih nerado žele da budu viđene kao da popuštaju pritisku SAD-a, dok druge paze da ne otuđe jednog od historijskih saveznika EU.

"Brifing evropskih ambasadora održan je iza zatvorenih vrata, a vodili su ga najviši savjetnik predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, Björn Seibert, i najviša zvaničnica Komisije za trgovinu, Sabine Weyand", rekli su dvojica diplomata EU.

Ovaj sastanak je ključan korak za Komisiju da zadrži podršku 27 država članica EU dok se snalazi u 90-dnevnoj pauzi koju je Trump najavio za neke američke carine. Odgovor EU je također privremeno suspendovan do 14. jula.

Pored ponuda, blok radi i na odgovoru na carine od 25 posto na automobile i 10 posto carine koje se još uvijek primjenjuju na robu iz EU.

Uprkos ranijim očekivanjima da će Brisel udariti Washington po sektoru usluga, poput velikih tehnoloških kompanija ili Wall Streeta, Komisija se odlučila za klasičniju odmazdu na robu, kako ne bi eskalirala trgovinske tenzije sa Trumpovom administracijom.

Ovo se možda neće svidjeti svim državama članicama EU, dok zemlje poput Francuske i Belgije vrše pritisak na Evropsku komisiju da iskoristi sva raspoloživa sredstva bloka.

Francuska je bila jedna od najglasnijih zemalja u pogledu potrebe za snažnim odgovorom na američke carine, dok je istovremeno lobirala da se poštede njeni proizvođači konjaka koji su već teško pogođeni.

"Protumjere se moraju primijeniti na cijeli spektar, ne samo na robu, i trebaju uključivati i sve instrumente koje imamo", rekao je zvaničnik Jelisejske palate.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je prošlog mjeseca izjavio da bi EU trebala razmotriti upotrebu takozvane EU "bazuke", instrumenta protiv prisile.

Očekuje se da će Macron i von der Leyen u ponedjeljak razgovarati o carinama, na marginama događaja o nauci i istraživanju koji se održava u Parizu, prenosi Politico.