ADVERTISEMENT

To bi mogla biti Palestinska samouprava (PA) ili neka nova, još neformirana institucija. Uvjet za to je, prema riječima dužnosnika, postizanje dogovora "na nacionalnom i regionalnom nivou".

Izjava je dana u kontekstu nacrta koji su Egipat i Katar pripremili za nastavak indirektnih pregovora između Izraela i Hamasa o novom primirju. Primirje bi trebalo trajati pet do sedam godina, uz potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i oslobađanje svih izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.

Na spremnost za razgovore o povlačenju s vlasti zasigurno je utjecalo i značajno slabljenje Hamasove pozicije uslijed izraelskih vojnih djelovanja u Pojasu Gaze. Ta vojna operacija uslijedila je kao odgovor na Hamasov napad na izraelski teritorij 7. oktobra 2023. godine.

Tada je Hamas, koji je u zapadnim i drugim zemljama klasificiran kao teroristička organizacija, ubio oko 1.200 ljudi i oteo još oko 250 osoba koje su odvedene u Gazu. Prema podacima tamošnjeg Ministarstva zdravstva, koje je pod kontrolom Hamasa, u ratu je do sada poginulo više od 50.000 Palestinaca. Ti podaci ne mogu se neovisno provjeriti, ali ih UN u velikoj mjeri smatra vjerodostojnima.

Demonstracije protiv Hamasa

Prema analizi lista Al Hajat al Džadida, koji je blizak Palestinskoj samoupravi, jasno je da Hamas pod pritiskom dugotrajnog rata mora reagirati. Povećana spremnost na kompromis vjerojatno je i posljedica sve češćih demonstracija građana u Gazi, koji svakodnevno traže ostavku Hamasa.

"Te demonstracije jasno izražavaju odbacivanje vlasti Hamasa od strane stanovništva", navodi list.

Također se nagađa da bi vlada u Teheranu uskoro mogla odustati od svojih saveznika na Bliskom istoku – uključujući Hamas – u sklopu pregovora sa SAD-om.

Ako bi se Hamas zaista odrekao vlasti, završio bi se dug period njegove političke vladavine u Pojasu Gaze. Još 2005. godine tadašnji izraelski premijer Ariel Sharon naredio je povlačenje izraelske vojske i izraelskih doseljenika iz Gaze. Već iduće godine Hamas je osvojio većinu na parlamentarnim izborima u palestinskim područjima. Ubrzo nakon toga, pristao je na ulazak u zajedničku vladu s konkurentskim pokretom Fatah, koji u osnovi kontrolira Palestinsku samoupravu.

Međutim, koalicija se raspala nakon samo nekoliko mjeseci. Oružane snage Hamasa 2007. godine napale su sjedište Fataha i preuzele potpunu kontrolu nad Gazom. Od tada Hamas gotovo neometano vlada Pojasom Gaze.

Ključno pitanje je razoružanje Hamasa

Je li moć Hamasa sada ozbiljno ugrožena?

Politički analitičar Peter Lintl iz Zaklade za nauku i politiku u Berlinu, koji proučava bliskoistočni sukob, sumnja da bi uskoro moglo doći do dobrovoljnog i suštinskog prijenosa vlasti od strane Hamasa.

Prava prepreka, kaže on, jest demilitarizacija koju zahtijeva Izrael.

Lintl, međutim, može zamisliti da bi Hamas bio spreman odreći se neposrednog političkog upravljanja u Pojasu Gaze u korist tehokratske vlade.

"Ali sumnjam da bi Hamas pristao na vlastito razoružanje. A onda se postavlja pitanje ko bi se brinuo o unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti ako bi Hamas ostao naoružan. Vjerojatno bi i dalje bio jači od bilo koje druge oružane sile", kaže za DW stručnjak za Bliski istok.

Zbog toga je, prema njegovim riječima, malo vjerojatno da bi Izrael na to pristao.

Slično situaciju vidi i Markus Schneider, direktor Regionalnog projekta za mir i sigurnost na Bliskom istoku pri Zakladi Friedrich Ebert u Bejrutu.

Teoretski je moguće da Hamas napusti Gazu, kaže on, ali je nejasno tko bi ga zamijenio.

"Unutar Gaze ne postoji prava alternativa", kaže Schneider.

"Jedina moguća opcija bila bi Palestinska samouprava. Ali Izrael je već godinu i pol blokira", dodaje.

"Zaboravlja se da Pojas Gaze i Zapadna obala čine političku cjelinu. Dugoročno je teško zamislivo da njima upravljaju odvojene vlasti", kaže Schneider za DW.

Teško zamislive alternative

Kako bi alternativa Hamasu mogla izgledati, trenutno je teško zamislivo, smatra i Lintl.

Možda bi, pod nekom drugom izraelskom vladom, bio moguć kompromis, kaže on i dodaje:

"Aktualna izraelska vlada je protiv Palestinske samouprave – i jasno protiv izraelskog povlačenja iz Gaze".

Dijelovi sadašnje vlade zagovaraju ponovno naseljavanje Gaze ili barem uspostavu velikih stalnih izraelskih sigurnosnih zona. Trenutna tampon zona već zauzima oko 30 posto teritorija Gaze, kaže Lintl.

Markus Schneider iz Zaklade Friedrich Ebert ne vjeruje da bi sadašnja izraelska vlada mogla pristati na bilo koji novi oblik palestinske samouprave nakon eventualnog povlačenja Hamasa.

"S obzirom na izraelsku politiku u proteklih godinu i pol, jasno je da Izrael nije zainteresiran da se u Gazi formira bilo kakva nova palestinska politička struktura – bez obzira na njezin sastav. Od početka rata moglo se razgovarati s alternativnim snagama. Izraelu očito nije stalo do političke alternative".