Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio, 17. decembra 1936. godine u Buenos Ajresu, Argentina, bio je 266. poglavar Katoličke crkve i prvi papa iz Latinske Amerike.
Izabran je za papu 13. marta 2013. godine, nakon što je njegov prethodnik, Benedict XVI, podnio ostavku.
Rani život i duhovni poziv
Jorge Mario Bergoglio potiče iz porodice italijanskih imigranata. Studirao je hemiju, ali je kasnije osjetio poziv ka sveštenstvu. 1958. godine pridružio se Isusovačkom redu (jezuitima) i započeo svoju vjersku formaciju. Studirao je filozofiju i teologiju, a za sveštenika je zaređen 1969. godine.
Kao pripadnik jezuita, služio je u raznim obrazovnim i crkvenim institucijama u Argentini. Postao je rektor teološkog fakulteta u San Migelu i igrao značajnu ulogu u vođenju reda tokom politički turbulentnih vremena u Argentini.
Uspon u crkvenoj hijerarhiji
Papa Jovan Pavle II imenovao ga je 1998. godine za nadbiskupa Buenos Ajresa, a 2001. ga je unaprijedio u kardinala. Tokom službe u Argentini, bio je poznat po skromnosti, jednostavnom načinu života i bliskosti sa siromašnima. Odbijao je luksuzan život, koristio javni prevoz i lično posjećivao najsiromašnije četvrti Buenos Ajresa.
Izbor za papu
Nakon iznenadne ostavke pape Benedicta XVI u februaru 2013. godine, Bergoglio je izabran za papu 13. marta 2013. godine, postavši prvi papa iz Latinske Amerike, prvi jezuita na čelu Crkve i prvi papa koji je uzeo ime Franja, inspirisan svetim Franjom Asiškim, simbolom skromnosti i brige za siromašne.
Pontifikat i ključne reforme
Tokom svog pontifikata, papa Franjo je nastojao da reformiše Vatikan i Katoličku crkvu, stavljajući naglasak na:
Siromaštvo i socijalnu pravdu – često je govorio o nejednakosti i potrebi za brigom o marginalizovanima.
Zaštitu životne sredine – njegova enciklika Laudato Si’ (2015) bila je poziv na ekološku odgovornost.
Crkvene reforme – zalagao se za transparentnost u Vatikanu, borbu protiv korupcije i seksualnih skandala unutar Crkve.
Međureligijski dijalog – težio je pomirenju i saradnji s drugim vjerskim zajednicama.
Kasniji život i zdravstveni problemi
U posljednjim godinama pontifikata, papa Franjo se suočavao s različitim zdravstvenim problemima, uključujući probleme s plućima, pokretljivošću i bolestima povezanim sa starenjem. Njegovo zdravstveno stanje bilo je promjenljivo, a u posljednjem periodu došlo je do naglog pogoršanja, nakon čega je bio priključen na respirator. Vatikan je danas zvanično saopštio njegovu smrt.
Njegova smrt označila je kraj jedne ere u Katoličkoj crkvi, ostavljajući za sobom naslijeđe reformi, humanosti i težnje ka Crkvi koja je bliža narodu. Detalji o sahrani i izboru njegovog nasljednika biće saopšteni u narednim danima.