Predsjednik Donald Trump više je puta isticao kako se proizvodnja vraća u Sjedinjene Američke Države, hvaleći kompanije koje su najavile velika ulaganja u proizvodnju – od kompjuterskih čipova do automobila – na američkom tlu.
No, najave je lako dati. Dugoročno gledano, zašto bi kompanije ili strane države ulagale u SAD, koji je u svega nekoliko sedmica uzdrmao globalni ekonomski poredak? Otkako je Trump 20. januara preuzeo dužnost, Sjedinjene Države su se od stabilne ekonomije i pouzdanog partnera pretvorile u izvor neizvjesnosti i nesigurnosti, piše CNN.
Von der Leyen: Zapad kakvog smo poznavali više ne postoji
Možda to niko nije sažeo bolje od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koja je za jedan njemački medij izjavila: "Zapad kakvog smo poznavali više ne postoji".
Drugim riječima – Sjedinjene Države više nisu jedina trgovinska opcija.
Evropa i Kina kao protuteža
SAD je i dalje najveća svjetska ekonomija, s bruto domaćim proizvodom od gotovo 30 biliona dolara. No, Kina kao druga najveća ekonomija ima BDP od oko 18 biliona dolara, dok ukupna vrijednost ekonomija Evropske unije iznosi približno 17 biliona eura, odnosno 19 biliona dolara.
"Imamo 166 članica u organizaciji. Trgovina SAD-a čini 13 posto svjetske trgovine. To znači da se 87 posto odvija među ostalim članicama WTO-a", izjavila je Ngozi Okonjo-Iweala, glavna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, za CNN-ovog Richarda Questa.
Trumpove carine i nepredvidiva politika
Trump ustraje u tvrdnji da su druge države "godinama iskorištavale" SAD, unatoč tome što je američka ekonomija ostvarivala jedan od najviših rasta među razvijenim zemljama.
Dosad je uveo:
- 25 posto carina na aluminij i čelik
- 25 posto carina na robu iz Meksika i Kanade koja nije u skladu s novim sporazumima
- 145 posto carina na kineski uvoz
- 25 posto carina na automobile (uz posebne najave za autodijelove)
- 10 posto osnovnih carina na sav uvoz u SAD
Ali, same brojke ne mogu dočarati koliko su nagle i učestale bile promjene – carine su se uvodile, ukidale i ponovno najavljivale, što je dodatno otežalo poslovno planiranje.
Ekonomske posljedice i globalna nesigurnost
"Trenutačne carine vjerojatno će znatno usporiti globalni ekonomski rast", navodi se u izvještaju agencije Moody’s.
"Nedosljedan pristup politici dodatno je narušio globalno povjerenje", navedeno je.
Promjene nisu bile samo brze, već i duboke.
"Ovo su vrlo temeljite promjene politike", rekao je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell na skupu Ekonomskog kluba u Chicagu.
"Nemamo savremeno iskustvo koje bi nam pomoglo u njihovom razumijevanju", dodao je.
Njegova izjava uzdrmala je američka berzanska tržišta – investitori su postali dodatno zabrinuti kad je i obično suzdržani čelnik centralne banke sugerirao da se svjetski poredak okreće naglavačke. (Trump ga je sutradan napao na društvenim mrežama zbog, kako je naveo, previše sporog snižavanja kamatnih stopa: "Smjena Powella ne može doći dovoljno brzo".)
Uticaj na kompanije i građane
Kako ističe novinarka CNN-a Allison Morrow, posljedice su već vidljive – od tehnoloških divova poput Nvidije i Boeinga, do građana koji naručuju povoljne proizvode putem platformi Temu i Shein.
Kina se udaljava, Evropa se približava
Kina još od trgovinskog rata u prvom Trumpovom mandatu diverzificira svoje trgovinske odnose. Udio kineskog izvoza prema SAD-u pao je s 19,2 posto u 2018. godini na 14,7 posto u 2024., izjavio je Sheng Laiyun iz kineskog Državnog zavoda za statistiku.
Reuters je nedavno izvijestio da Peking želi dodatno ojačati trgovinu s Evropskom unijom.
Na pitanje novinara u četvrtak o tome brine li ga što se Kina zbližava s američkim saveznicima, Trump je odgovorio: "Ne, ne. Niko se ne može natjecati s nama. Niko".
Kanada, Meksiko i Indija okreću se EU-u
Ali, Kina nije jedina koja se distancira. Mnogi Kanađani već su otkazali putovanja u SAD u znak bojkota Trumpove politike carina. Kanadski premijer Mark Carney prošle je sedmice objavio kako je razgovarao s Ursulom von der Leyen.
"Kroz našu historiju, Kanada i Evropa zajedno su radile na jačanju ekonomije i zajedničke sigurnosti. U ovom vremenu globalne nestabilnosti, fokusirani smo na jačanje odnosa", poručio je Carney.
Von der Leyen je ponovila sličan stav, navodeći kako sve više vlada – uključujući one iz Kanade, Meksika i Indije – traže tješnje odnose s EU-om.
"Svi žele više trgovine s Evropom – i to nije samo ekonomsko pitanje", rekla je.
"Riječ je i o uspostavi zajedničkih pravila i predvidivosti. Evropa je poznata po pouzdanosti i stabilnosti – a to se ponovno počinje cijeniti", naglasila je.
Lagarde poziva na evropsku neovisnost
Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, pozvala je na evropsko jedinstvo uoči Trumpove najave o tzv. "recipročnim" carinama.
"Vjerujem da je ovo trenutak kada možemo zajednički odlučiti preuzeti sudbinu u svoje ruke. To smatram putem prema neovisnosti", izjavila je za francuski radio France Inter.