Pregovori između Rusije i SAD o miru u Ukrajini izgleda su zapali u ćorsokak, iako dvije zemlje šalju pozitivne signale o obnovi odnosa i mogućoj saradnji u drugim oblastima. Uz to je Rusija eskalirala raketne i vazdušne napade, koji sve češće nanose desetine civilnih žrtava i ne obaziru se na "kolateralnu štetu" prilikom odabira meta.
ADVERTISEMENT
"Kočnica" sa ruske strane je potpuno jasna - Moskva zahtjeva kontrolu nad cijelom teritorijom svih pet oblasti koje ustavom smatra ruskim i želi da se uklone "uzroci rata", tačnije opcija članstva Ukrajine u NATO i naoružavanje njene vojske.
Sa američke strane situacija je mnogo komplikovanija jer predsjednik Donald Trump pokušava da posreduje u okončanju rata čiji je Amerika učesnik, dok dvije struje u administraciji vuku na svoju stranu - neokonzervativna ka još žešćem nastavku rata ako Rusija ne pristane na sve uslove, a ona umjerenija ka ustupcima Moskvi radi preorijentacije napora prema Kini.
Iako je američki državni sekretar Marco Rubio, funkciju šefa diplomatije je de fakto obavljao Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji je prvo sklopio sada propalo primirje u Gazi, a zatim se tri puta sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Witkoff, koji nije ni političar ni diplomata već biznismen, predstavlja umjerenu struju i pokazuje veće razumijevanje potrebe za kompromisom, što postaje sve očiglednije u njegovim medijskim nastupima, dok izražava vjerovanje u trajni mir i uzima u obzir ruske zahtjeve, oko kojih predsjednik Vladimir Putin ne popušta.
Drugu struju predstavljaju izaslanik za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellog i pomenuti Rubio. Njihov plan najbolje oslikava mapa podjele Ukrajine, koju je nedavno objavio Kellog, a koja ocrtava zone kontrole po ugledu na poslijeratni Berlin. Po njoj bi se konflikt zamrzao na sadašnjim linijama fronta, uz stvaranje demilitarizovane tampon zone. Ono što Rusima posebno "bode oči" je što bi ostatak Ukrajine bio podijeljen na dvije zone, istočnu gdje je samo ukrajinska vojska i zapadnu gdje su francuske i britanske trupe u okviru tzv. "koalicije voljnih".
Sukob dvije struje jasno se vidi u kontrastu između nedavno objavljenih intervjua Witkoff na Fox News-u, gdje je rekao da je Putin otvoren za dugotrajni mirovni sporazum, i teksta u Wall Street Journal-u (WSJ) o tome kako grupa visokih zvaničnika, u kojoj su pomenuti Kellog i Rubio, savjetuje Trumpa da bude više skeptičan prema navodnoj želji Moskve za mirom.
Witkoff je prošle nedjelje skoro pet sati u Sankt Peterburgu diskutovao sa Putinom i njegovim savjetnicima Juriyem Ushakovim i Kirilom Dimitryjevim. Dok je Ushakov diplomata specijalizovam za SAD, Dimitriyev je na prvi pogled blizak Witkoffu, kao bivši bankar "Goldman Saksa" obrazovan u SAD i predsjednik Ruskog fonda za direktna ulaganja. Tu je zanimljiv i disparitet između dvije strane jer bankar sa Wall Streeta koji sa minimalnim akcentom priča engleski na američkim televizijama sigurno mnogo više zna o SAD, nego Witkoff o Rusiji.
Sudeći po šturim izjavama, snimcima i fotografijama, sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, a Witkoff je u ponedjeljak rekao da mu djeluje da je mirovni sporazum "u nastajanju".
"Putinov zahtjev je da ovdje dođe do trajnog mira. Dakle, mimo prekida vatre, dobili smo odgovor na to. Trebalo nam je neko vrijeme da stignemo do ovog mjesta", rekao je on za Fox News.
Witkoff je rekao da mirovni sporazum uključuje "pet teritorija“, misleći na Krim, Hersonsku, Zaporošku, Donjecku i Lugansku oblast, koje su trenutno potpuno ili dijelom pod kontrolom ruskih snaga. Onda je naglasio da razgovori idu i dalje od toga, uključujući zahtjev Moskve da Ukrajina odustane od svoje kandidature za članstvo u NATO.
"To je komplikovana situacija ukorijenjena u nekim stvarnim problematičnim stvarima koje se dešavaju između dvije zemlje. Mislim da smo možda na ivici nečega što bi bilo veoma, veoma važno za svijet u cjelini“, rekao je Trumpov izaslanik i dodao da su poslovne veze između SAD i Rusije takođe bile dio pregovora.
Uspostavljanje bilo kakvog dijaloga i veza među dvije vodeće nuklearne supersile je odstupanje u odnosu na politiku administracije Joea Bidena, koje bi, Witkoffovim riječima moglo biti "veoma, veoma važno za cijeli svijet". Naime, sam Trump je u ferbuaru govorio o ambicijama da prepolovi vojni budžet SAD, prestane sa proizvodnjom nuklearnog naoružanja i započne proces "denuklearizacije" sa Kinom i Rusijom po ugledu na hladnoratovske dogovore o ograničenju broja bojevih glava njihovih nosača.
Prepreku tom procesu, kada je Rusija u pitanju, predstavlja prijetnja uplitanjem NATO zemalja u sukob tako što bi rasporedile svoje "trupe za podršku" u "strateške gradove" Ukrajine čim dođe do bilo kakvog primirja, uprkos upozorenjima Moskve. Naime, "koalicija voljnih" nije voljna da uđe u rat sa Rusijom, zbog čega zahtjeva bezbjednosne garancije SAD, piše Euronews Srbija.
Trump nikada nije nudio te garancije, ali nije ni otvoreno poručio evropskim saveznicima da ne prijete Rusiji intervencijom, jer tako Moskvi daju savršeno opravdanje da nastavi sa ratom kako bi spriječila za sebe najgori scenario - NATO u Ukrajini, koji se iz ruske perspektive ne razlikuje pretjerano od Ukrajine u NATO-u.
Iako ne pruža eksplicitne garancije, Kellogov plan stavlja evropske trupe na zvaničnu američku mapu razgraničenja, čime implicitno ohrabruje inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera.
U tekstu WSJ-a se navodi da Putin nije pokazao iskreni interest da obustavi borbena dejstva, o čemu svjedoči masakr civila u Sumiju, kada je u udaru raketama Iskander, ubijeno najmanje 34 osobe. Ovaj napad je navodno produbio podjele među Trumpovim najbližim savjetnicima. Zbog toga je prijedlog Trumpu da bude oprezan i zauzme tvrđi stav prema ruskim zahtjevima za teritorijalne ustupke.
Dalje se navodi da je Rusija odbila Trumpov poziv na prekid vatre i "usporila" njegovu želju za djelimičnom obustavom vatre, čekajući da prolazi vrijeme dok ostvaruje napredak na bojnom polju i teži maksimalnim ustupcima u pregovorima.
Da Trump i dalje vuče ka deeskalaciji govori i njegova izjava poslije raketnog napada o tome kako mu je rečeno da je Rusija napravila grešku i kako je za rat zapravo odgovoran Biden.
"Želim da zaustavim ubijanje i mislim da dobro radimo u tom pogledu. Mislim da će uskoro biti nekih veoma dobrih prijedloga", rekao je američki predsjednik.
Sa druge strane, Kellog je rekao da napad "prelazi svaku liniju pristojnosti", dok ga je Rubio nazvao "užasavajućim i tragičnim".
Vance: Nije dobro da Evropa bude stalni vazal Americi
Američki potpredsjednik JD Vance, koji je i ranije pokazao antagonizam prema evropskim liderima i Zelenskom, može se svrstati u Kellogov tabor, o čemu svjedoči i njegova izjava za portal UnHeard.
"Nije dobro da Evropa bude stalni bezbjednosni vazal Sjedinjenih Država", rekao je on
Vance je, suprotno Zelenskom, Macronu i Starmeru, rekao da je za okončanje sukoba potrebno shvatiti gdje su ukrajinski, ali i ruski strateški ciljevi.
"To ne znači da moralno podržavate ruski cilj, ili invaziju punih razmjera, ali morate da razumijete šta su njihove crvene linije, na isti način na koji morate da pokušate da shvatite šta Ukrajinci pokušavaju da izvuku iz sukoba, pojasnio je on.
On je dodao da je apsurdna tvrdnja Zelenskog da su SAD na ruskoj strani, imajući u vidu da one održavaju u životu kompletnu vojsku i vladu Ukrajine.