ADVERTISEMENT

Amandman ukida zahtjev da vlasnici zemljišta ili kompanije dobiju državnu dozvolu prije prenamjene šumskog zemljišta u druge namjene. Kritičari kažu da bi promjena mogla legitimizirati godine ilegalne deforestacije.

"Za nas je ovo ozbiljno zabrinjavajuće", rekao je Alvaro Masquez Salvador, advokat u programu za autohtone narode u Peruanskom institutu za pravnu odbranu.

Masquez dodaje da reforma postavlja zabrinjavajući presedan "efektivno privatizirajući" zemljište koje peruanski ustav definira kao nacionalno naslijeđe. "Šume nisu privatno vlasništvo - one pripadaju naciji", rekao je.

Pristalice amandmana, usvojenog u martu, kažu da će on stabilizovati peruanski poljoprivredni sektor i pružiti poljoprivrednicima veću pravnu sigurnost.

Associated Press je zatražio komentar od više predstavnika peruanskog agrobiznis sektora, kao i od kongresmenke Marije Zete Chunga, glasne pristalice zakona. Samo jedna osoba iz agrobiznis sektora je odgovorila, rekavši da ne želi da komentariše, piše Euronews.com.

Pravno poništavanje i neustavni amandmani

Peru drži drugi najveći udio amazonske prašume nakon Brazila, sa preko 70 miliona hektara - oko 60 posto teritorije Perua, prema neprofitnoj organizaciji Rainforest Trust.

To je jedna od regija s najvećom biološkom raznolikošću na planeti i dom je više od 50 autohtonih naroda, od kojih neki žive u dobrovoljnoj izolaciji.

Ove zajednice su vitalni čuvari ekosistema, a prašume koje štite pomažu u stabilizaciji globalne klime apsorbirajući velike količine ugljičnog dioksida, stakleničkog plina koji je glavni pokretač klimatskih promjena.

Izvorni Zakon o šumarstvu i divljim životinjama, usvojen 2011. godine, zahtijevao je državno odobrenje i studije o utjecaju na okoliš prije bilo kakve promjene u korištenju šumskog zemljišta. Međutim, nedavne reforme su stalno slabile te zaštite. Najnoviji amandman omogućava vlasnicima zemljišta i kompanijama da zaobiđu to odobrenje, čak i retroaktivno legaliziraju prošlu deforestaciju.

Ustavni sud Perua potvrdio je amandman nakon što je grupa advokata podnijela ustavnu tužbu. Iako je sud poništio neke dijelove amandmana, ostavio je netaknutom posljednju odredbu zakona, koja potvrđuje prošle nezakonite promjene korištenja zemljišta. Pravni stručnjaci kažu da je ovo najopasniji dio.

U svojoj presudi, sud je priznao da su autohtone zajednice trebale biti konsultovane o reformama zakona i potvrdio ulogu Ministarstva zaštite okoliša u zoniranju šuma.

Advokat za zaštitu okoliša César Ipenza sažeo je to na sljedeći način: "Sud priznaje da je zakon prekršio prava autohtonih naroda i da su (plemena) trebala biti konsultovana, ali i dalje podržava najštetniji dio.“

Podrška moćnih saveza u agrobiznisu

Poticaj reformi odražava dinamiku viđenu pod bivšim predsjednikom Jairom Bolsonarom u Brazilu, gdje su se političke i ekonomske snage udružile kako bi oslabile zaštitu okoliša u korist agrobiznisa.

Dok je brazilski napor predvodio visoko organizirani, industrijski agrobiznis lobi, peruanska verzija uključuje labaviju, ali moćnu koaliciju.

U Peruu, podrška dolazi od interesa agrobiznisa, otimača zemljišta i osoba povezanih s ilegalnim rudarstvom i trgovinom drogom. Mali i srednji poljoprivrednici, zabrinuti zbog osiguranja svog zemljišta, također su uključeni u ovaj napor.

"Ono što vidimo je konvergencija i legalnih i ilegalnih interesa“, rekao je Vladimir Pinto, terenski koordinator za Peru za Amazon Watch, grupu za zagovaranje zaštite okoliša.

Je li amandman urađen kako bi se uskladio s propisima EU?

Julia Urrunaga, direktorica neprofitne Agencije za istraživanje okoliša u Peruu, upozorila je da peruanska vlada sada "lažno tvrdi" da su amandmani neophodni kako bi se uskladili s propisima Evropske unije.

EU će uskoro zahtijevati od kompanija koje uvoze proizvode poput soje, govedine i palminog ulja da dokažu da njihova roba nije nabavljena s ilegalno iskrčenog zemljišta.

Ako se proizvodi povezani s ilegalnom krčenjem šuma kasnije legaliziraju i dozvole na tržište, to će oslabiti učinkovitost propisa na strani potražnje poput onih u EU, rekla je.

"Ovo šalje pogrešnu poruku globalnim tržištima i potkopava napore za suzbijanje krčenja šuma putem trgovinskih ograničenja", rekla je Urrunaga.

Olivier Coupleux, šef Odjela za ekonomiju i trgovinu EU u Peruu, negirao je da su nedavne promjene zakona povezane s propisima EU o zabrani krčenja šuma.

U intervjuima za peruanske medije, Coupleux je rekao da uredba ima za cilj spriječiti kupovinu proizvoda povezanih s deforestacijom i da ne zahtijeva pravne reforme, već sljedivost i održivost robe poput kafe, kakaa i drveta.

Peruanske autohtone zajednice tvrde da je njihov način života ugrožen

Bez daljnjeg pravnog lijeka na domaćim sudovima, grupe civilnog društva se pripremaju da slučaj iznesu pred međunarodne tribunale, upozoravajući da presuda postavlja opasan presedan za druge zemlje koje pokušavaju zaobići zakon o zaštiti okoliša pod krinkom reformi.

Za mnoge autohtone vođe, zakon predstavlja direktnu prijetnju njihovim teritorijama, zajednicama i načinu života.

Julio Cusurichi, član odbora Međuetničkog udruženja za razvoj peruanske prašume, rekao je da će mjera ohrabriti otimanje zemlje i pogoršati nadzor nad okolišem u već ranjivim područjima.

"Naše zajednice su historijski štitile ne samo našu zemlju već i planetu“, rekao je Cusurichi.