Iran i Sjedinjene Države održaće danas razgovore na visokom nivou u Omanu s ciljem pokretanja pregovora o nuklearnom programu Teherana koji brzo napreduje, dok američki predsjednik Donald Trump prijeti vojnom akcijom ako ne dođe do dogovora.
Iran oprezno pristupa pregovorima, skeptičan da bi mogli dovesti do dogovora i sumnjičav prema Trumpu, koji je u nekoliko prilika prijetio da će bombardovati Iran ako ne zaustavi svoj nuklearni program.
Dok obje strane govore o izgledima za određeni napredak, ostale su daleko jedna od druge u sporu koji traje više od dvije decenije i nisu se složile oko toga hoće li pregovori biti direktni, kao što Trump zahtijeva, ili preko posrednika, kako Iran želi.
Znakovi napretka mogli bi pomoći u smirivanju napetosti u regiji koja gori od 2023. s ratovima u Gazi i Libanu, raketnom paljbom između Irana i Izraela, napadima hutista na brodove u Crvenom moru i rušenjem vlade u Siriji, piše HRT.
Međutim, neuspjeh bi pojačao strahove od šireg sukoba u regiji koja izvozi veliki dio svjetske nafte. Teheran je upozorio susjedne zemlje koje imaju američke baze da će se suočiti s "teškim posljedicama" ako budu uključene u bilo kakav američki vojni napad na Iran.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, koji u složenoj strukturi vlasti Islamske Republike ima posljednju riječ o ključnim državnim pitanjima, dao je ministru vanjskih poslova Abbasu Arakčiju "pune ovlasti" za razgovore, rekao je iranski dužnosnik za Reuters.
Arakči predvodi iransku delegaciju, dok će razgovore s američke strane voditi Trumpov izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.
Trajanje razgovora, koji će biti samo o nuklearnom pitanju, zavisiće o ozbiljnosti i dobroj volji američke strane, rekao je dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja.
Iran je isključio pregovore o svojim odbrambenim sposobnostima kao što je njegov raketni program.
Kampanja "maksimalnog pritiska" na Teheran
Iran je uvijek tvrdio da je njegov nuklearni program namijenjen isključivo za civilne svrhe, ali zapadne zemlje vjeruju da želi napraviti atomsku bombu.
Trump, koji je obnovio kampanju "maksimalnog pritiska" na Teheran, odbacio je nuklearni pakt iz 2015. između Irana i šest svjetskih sila 2018. tijekom svog prvog mandata, ponovno nametnuvši parališuće sankcije Islamskoj Republici.
Od tada je iranski nuklearni program skočio naprijed, uključujući obogaćivanje urana do 60%, što je tehnički korak u odnosu na razine potrebne za bombu.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je u četvrtak kako se nada da će razgovori dovesti do mira, dodajući da "smo bili vrlo jasni da Iran nikada neće imati nuklearno oružje, i mislim da je to dovelo do ovog sastanka."
Teheran je odgovorio sljedećeg dana, rekavši da daje Sjedinjenim Državama "pravu priliku" usprkos onome što je nazvao "prevladavajućim konfrontacijskim raspoloženjem" Washingtona.