Sönke Neitzel, jedan od vodećih vojnih historičara Njemačke, nedavno je izazvao veliku pažnju izjavom da bi nadolazeće ljeto moglo biti posljednje ljeto mira u Evropi. Da bi, možda vrlo uskoro, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao staviti cijeli Zapad na veliki ispit.
ADVERTISEMENT
U razgovoru za DW, Neitzel je najprije kazao da govori o najgorem scenariju: "Niko ne može predvidjeti budućnost. Ona je nejasna. Niko zapravo ne zna šta Putin želi ili šta radi."
Kako navodi, američki predsjednik Donald Trump destruktivan je prema NATO-u, dok istovremeno radi na "negativnom mirovnom sporazumu u Ukrajini".
"To oslobađa Putinove snage da se bave drugim stvarima. A za jesen je u Bjelorusiji najavljen veliki vojni manevar 'Zapad’", kaže on, podsjećajući da je "vojna vježba" iz 2021. zapravo bila raspoređivanje vojske za napad na Ukrajinu.
Putinova računica
Neitzel zaključuje da bi NATO, a posebno Njemačka, morali ubrzati jačanje svoje odbrane. Jer Putin, kako kaže, neće čekati da NATO ojača prije nego što eventualno napadne neku članicu zapadne vojne alijanse.
"Posebno u Njemačkoj mnogi misle: 'Pa dobro, još uvijek imamo mir’. Ali ja kažem da nemamo. Nismo ni u ratu. Mi smo u nekoj međufazi. I mislim da se trebamo pripremiti i ubrzati", dodaje Neitzel.
Smatra da su tvrdnje da je Putin "lud" potpuno beskorisne. "Mislim da on ima vlastitu računicu. To nama otežava stvari jer, ako hoćete, mi se vodimo drugačijom logikom. Međunarodno pravo, ne smiju se kršiti granice i slično. Dok Putin ima drugačiji racio."
"Iz njegove perspektive, zemlja poput Ukrajine, koja se sve više približava Zapadu i razvija demokratiju, postaje prijetnja njegovom međunarodnom poretku", dodaje historičar.
Neitzel u Putinovim govorima vidi staru rusku ideju o hegemoniji u Evropi i potiskivanju američkog uticaja. Ne radi se, kaže, samo o Donbasu. "Ovo je sukob Zapada i Rusije", navodi.
"Razumno je da budemo spremni"
U Njemačkoj se o tome vode žive rasprave. Ima li u svemu krivice i NATO-a? Šta dalje? Kako spriječiti eventualni veliki sukob?
To će biti i glavni zadatak naredne Vlade u Berlinu koju će predvoditi demohrišćanin Friedrich Merz u koaliciji sa socijaldemokratama. Na pitanje šta ta vlada u tom smislu treba uraditi, Neitzel kaže:
"Budući da ne znamo šta budućnost nosi, mislim da je razumno da budemo spremni."
"Evropa od 2014. i aneksije Krima govori o jačanju svoje odbrane. Beskrajne priče, priče i priče. Ursula von der Leyen i drugi. Te Evropa treba biti jedinstvena, te bla, bla, bla", ocjenjuje Neitzel.
Šta koči Bundesver?
Malo toga je zaista urađeno, pa i u Njemačkoj, kako kaže. I to iako je 2022. godine odobren poseban dodatni budžet za Bundesver od stotinu milijardi eura.
"Ako polazimo od toga da Evropa treba biti u stanju da se brani, da bude spremna za borbu, ima još mnogo toga da se uradi. To treba biti fokus nove Vlade", dodaje vojni historičar.
Neitzel smatra da bi uloga njemačkog Bundesvera u NATO-u i Evropi trebala biti prvenstveno ona kopnene vojske. "Mi smo tradicionalno kopnena sila. A drugi, Britanci i Francuzi, više mogu doprinijeti zračnim snagama, mornaricom, nuklearnim kapacitetima i specijalnim jedinicama."
Prema njegovim riječima, njemačka vojska kao da je zaspala početkom 2000-ih godina. Potrebno je, smatra, mnogo moderne tehnologije, dronova, obuke. A jedan od problema je spora birokratija koja usporava modernizaciju.
Ako Rusi pređu most ka Estoniji...
"Veliki je ovo izazov za Zapad i Evropljane, jer smo se previše oslanjali na Sjedinjene Američke Države po pitanju naše sigurnosti. A sada svjedočimo promjeni, novom kalibriranju arhitekture zapadne odbrane. To zahtijeva neko vrijeme, jer je ovo sistem koji postoji već 75 godina", navodi Neitzel.
Ishod je, kaže, neizvjestan. Teško je sada reći da li će, na primjer, američki predsjednik Trump stati iza Člana 5 ugovora o NATO-u. Taj član predviđa da cijela Alijansa odgovara na napad na bilo koju svoju članicu.
"Dakle, najgori scenario je da završimo u ratu s Rusijom. Ili da padnemo pod ruski pritisak i odbijemo da se borimo. Ili najbolji scenario – da u Ukrajini zavlada mir, da SAD ostanu u Evropi, da se Evropljani naoružaju i da imamo deceniju mira", nabraja sagovornik DW-a.
Govoreći o mogućim scenarijima budućih ruskih napada, Neitzel je prilično siguran da će Putin nastaviti testirati Zapad "hibridnim ratom" – uništavanjem podvodnih kablova u Baltičkom moru ili političkim podrivanjem.
"A možda dođe i do situacije, ove jeseni ili kasnije, da ruske brigade pređu most u Narvi u Estoniji i kažu da je to sada ruska teritorija. Kakva bi tada bila naša reakcija?", pita se Neitzel.
"Mislim da tu moramo biti vrlo jasni, kao u Hladnom ratu – ako pređeš ovu liniju, onda smo u ratu", dodaje. "Takva vrsta odvraćanja je, po mom mišljenju, najbolji način da se rat spriječi."