Specijalna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) za bliskoistočni mirovni proces pozvala je u utorak međunarodnu zajednicu da iskoristi "historijsku priliku" za mir u regionu, upozoravajući na "posljednju šansu" za rješenje s dvije države.
ADVERTISEMENT
"Bliski istok danas prolazi kroz brzu transformaciju - njegov obim i uticaj ostaju neizvjesni, ali također predstavlja historijsku priliku", rekla je Sigrid Kaag Vijeću sigurnosti UN-a, dodajući da bi to "možda bila naša posljednja šansa da postignemo rješenje o dvije države".
Ističući razaranja u Pojasu Gaze, Kaag je podsjetila na svoju posjetu regionu.
"U mojoj posljednjoj posjeti Gazi, ubrzo nakon što je primirje stupilo na snagu, ponovo sam bila dirnuta prizorima potpunog razaranja i očaja zbog gubitka, traume i osjećaja napuštenosti od strane međunarodne zajednice", kazala je.
Podsjetila je i da je u sklopu sporazuma o prekidu vatre do sada pušteno 1.135 palestinskih zatvorenika i pritvorenika.
"Zabrinjavajući su izvještaji o ozbiljnom zlostavljanju i ponižavanju tokom njihovog pritvora", rekla je ona.
Kaag je ukazala na humanitarne izazove i rekla da početne procjene za oporavak i obnovu Gaze iznose 53 milijarde dolara.
"UN je spreman podržati napore za obnovu. Palestinci moraju biti u mogućnosti da nastave svoje živote, obnove i izgrade svoju budućnost u Gazi. Ne može biti govora o prisilnom raseljavanju", dodala je ona.
Izrazila je zabrinutost zbog nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući zračne napade Izraela.
Kaag je osudila ubijanje civila, posebno trudne žene i male djece, i pozvala na detaljnu istragu tih incidenata.
Osuđujući kontinuiranu izraelsku ilegalnu aktivnost u zoni "C" okupirane Zapadne obale, ona je rekla: "Ovaj razvoj događaja, zajedno s kontinuiranim pozivima na aneksiju, predstavlja egzistencijalnu prijetnju izgledima održive i nezavisne palestinske države, a time i rješenja o dvije države."
Naglasila je da samo humanitarni napori ne mogu riješiti krizu, te iznijela četiri ključna zahtjeva: punu podršku prekidu vatre uključujući oslobađanje svih talaca, hitna deeskalacija na okupiranoj Zapadnoj obali, podrška reformama palestinske uprave i sigurnosnim odgovornostima u Gazi i snažna politička i finansijska podrška za oporavak i obnovu Gaze.
"Mir na Bliskom istoku je moguć. Možemo postići budućnost u kojoj siguran Izrael postoji uz održivu i nezavisnu palestinsku državu", rekla je Kaag.
Prema palestinskim podacima, izraelska vojska je u januaru srušila 126 palestinskih objekata, uključujući 74 naseljena doma i 29 poljoprivrednih objekata na Zapadnoj obali.
Izrael naširoko koristi izgovor za nedostatak građevinskih dozvola za rušenje palestinskih domova, posebno u zoni "C" na okupiranoj Zapadnoj obali, koja čini oko 60 posto njegovog prostora.
Prema Sporazumu iz Osla 1995. između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), Zapadna obala, uključujući Istočni Jerusalem, podijeljena je na tri dijela – područje "A", "B" i "C".
Područje "C" je pod izraelskom administrativnom i sigurnosnom kontrolom sve dok se s Palestincima ne postigne sporazum o konačnom statusu.
Napetosti rastu širom okupirane Zapadne obale, gdje su najmanje 923 Palestinca ubijena, a skoro 7.000 povrijeđeno u napadima izraelske vojske i ilegalnih doseljenika od početka rata u Gazi 7. oktobra 2023., prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva.