Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao
ADVERTISEMENT
Prošlo je 35 godina od pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku.
Njemačku, koja je poražena u Drugom svjetskom ratu, podijelili su Sjedinjene Američke Države (SAD), Engleska, Francuska i bivši Sovjetski Savez na četiri.
Sabine Hammer, koja je živjela u Istočnom Berlinu u tom periodu, izjavila je da nikada nije očekivala da će Berlinski zid pasti.
"Vidjeli smo to na televiziji i pomislila sam da to ne može biti istina. Ujutro smo postali svjesni onoga što se dogodilo", ispričala je Hammer.
Rođena 1942. godine, svjedočila je izgradnji i rušenju zida.
Tih godina radila je kao upravnik dječijeg doma.
"Bila sam član crkve u Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR). Nikome to nisam rekla jer bi me otpustili", kazala je Hammer navodeći da je to protivno shvatanju socijalizma.
"Pad zida bio je kao vrata koja se otvaraju ka slobodi", poručila je Hammer.
Istakla je da je krug ljudi sa kojima se družila imao isto mišljenje o socijalizmu.
"Nikada nismo mogli da zamislimo da ćemo imati slobodu koju imamo sada i koja nam je data u to vrijeme. Navikli smo da živimo po pravilima, a tek nakon pada zida shvatili smo šta smo izgubili", izjavila je Hammer.
Sjeća se i izgradnje zida 1961. godine.
"Osjećali smo se zatvorenima, tako je bilo. Dobra uspomena je bila da smo svi bili jako povezani. Nije nam bila prepreka da pričamo ni o plati ni o penzijama. Poslije zida, to je bilo tajno. Ali možete da pričate šta god hoćete. Na Istoku to nije bilo moguće", pojasnila je Hammer.
Brigitta Heinrich, koja je predavala u blizini Potsdama tokom Hladnog rata, rekla je da je bila u Baltičkom moru na dan kada je srušen zid.
U Berlin se nije mogla vratiti dva dana.
"Nisam mogla vjerovati. Godinama sam živjela u ovakvim uslovima i bili su veoma složeni. Razmišljala sam zašto sam morala da prođem kroz ovaj period. Nisam mogla vjerovati zašto smo bili zatvoreni i nismo imali prilike u tom periodu", pojasnila je Heinrich.
Za nju je bilo olakšanje kada je srušen zid.
Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata.
Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom "antifašistički".
Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje.
Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao.
Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala.
Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine.
Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama.
Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba.
Pad Berlinskog zida, simbola "hladnog rata" u 20. vijeku, jedan je od važnih koraka preduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje.
Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.
Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi.
Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu.
Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.