Modernim logističkim centrima i razvojem ključnih luka stvoren potencijal, izazov je željeznica. Ulaganja u domaće skladišne i logističke kapacitete udvostručit će se u sljedećih nekoliko godina i stvoriti mogućnosti da Hrvatska postane ključno logističko središte srednje i jugoistočne Europe, istaknuto je na skupu Hrvatske gospodarske komore Dan logistike i transporta, koji je u zagrebačkom hotelu Westin okupio tristotinjak menadžera, predstavnika javnog sektora i stručnjaka.
ADVERTISEMENT
Okidač za najavljena ulaganja u skladišta i logistiku, kako se čulo na skupu HGK, jest ulazak Hrvatske na još dva koridora osnovne transevropske saobraćajne mreže (TEN-T). Hrvatska se, podsjetimo, donedavno nalazila samo na dva osnovna saobraćajna koridora, Mediteranskom i koridoru Rajna - Dunav. Sada je uključena i na Baltičko-jadranski i koridor Zapadni Balkan. Ulaskom u dva nova koridora oko 800 kilometara domaćih željezničkih pruga i cesta ušlo je u TEN-T, prenosi Jutarnji.
"Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja. Nakon korone Schengen i revizija TEN-T mreže omogućili su da započnemo to novo poglavlje", istakla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj otvarajući skup. Hrvatska, ocijenila je potpredsjednica HGK, može postati ključna tačka za tranzit između Azije i Europe. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istakao je da Hrvatska istovremeno s pozicioniranjem na dva dodatna TEN-T koridora radi na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta, koji bi, dodao je, trebao biti temelj za daljnja ulaganja.
Mjesto na brodu
"Logistički koncept trebao bi definisati područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara", pojasnio je Butković. Ulaganja u infrastrukturu, naznačio je potpredsjednik Vlade, nikad nisu bila veća i trenutno dosežu 3,5 milijarde evra. Kako se čulo na skupu, ukupna ulaganja u logistiku i transport u nastupajućim godinama mogla bi dosegnuti 7,5 milijardi evra.
Na skupu su se učesnici osvrnuli na poremećaje koje su u logističkom biznisu donijeli koronavirus, blokada Sueskog kanala, napadi hutista u Crvenom moru i rat u Ukrajini.