Hrvatska bi hipotetički mogla zbog izbornog zakona blokirati evropski put Bosne i Hercegovine, ali to neće uraditi, kaže za Euronews BiH Armin Hodžić, potpredsjednik Hrvatskog sabora. U Intervjuu sedmice pojašnjava zašto nije glasao za Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, iako podržava jednakopravnost Hrvata.
Ako se dešava da Hrvatska traži nešto od Crne Gore, od Makedonije je tražila i Grčka, evo sad i Bugarska uslovljava, pitanje je da li će Hrvatska zbog legitimnog predstavljanja i izbornog zakona u perspektivi blokirati Bosnu i Hercegovinu na EU putu. Naš gost pojašnjava:
"Hipotetski bi mogla, po meni, kada to ne bi bilo, kada pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji ne bi bilo jedno od vrlo važnih strateških prioriteta Republike Hrvatske. Dakle, ako pogledate samo kartu i ako pogledate geografiju, vidjet ćete koliko su Hrvatska i Bosna i Hercegovina upućene jedna na drugu i koji bi se, usudio bih se reći, preporod dogodio u ekonomskom smislu kada bi Bosna i Hercegovina pristupila Europskoj uniji. Hrvatska dijeli najdužu kopnenu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, više, dakle, od 1000 kilometara, dakle, doslovno grli dvije trećine teritorija Bosne i Hercegovine, odnosno to je praktički ulaz u Europsku uniju. Kada to ne bi bila vanjska granica Schengena, odnosno Europske unije, ja mislim da bismo mi imali tu jedan ekonomski procvat koji bi se prelio i na Hrvatsku, dakako. I ta jedna takozvana strateška dubina je nešto što je izuzetno važno i ja ne vjerujem da bi itko pokušavao uslovljavati ničim, pa niti ovim što ste vi spomenuli".
Brisel sve češće zagovara postepeni pristup, parcijalno članstvo, sa ekonomskim benefitima za zemlje Zapadnog Balkana, a bez prava veta. Hodžić nije za takvo što.
"Gledajte, iz Bruxellesa stalno imamo neke ideje, jel, međutim, malo izostaje akcije i prakse i djela. Po meni, mislim da je promašeno podijeliti članice na neke dvije kategorije, pa jedni sjede u glavnoj dvorani, a drugi sjede u predvorju, pa ih se po potrebi iz predvorja (Dakle, kao rezerve?) Tako je, pa ih se po potrebi iz predvorja pozove u glavnu dvoranu. Ovaj, zna se šta je članstvo, zna se šta je punopravno članstvo Europske unije, mislim da to ne treba mijenjati. Vidjeli smo šta je za gospodarstvo, recimo, zemalja istočne Europe značio taj ulazak u Europsku uniju. Vidjeli smo koliko se taj standard podigao. Vidimo i mi to danas ovdje u Hrvatskoj. Prema tome, dakle, ne treba izmišljati toplu vodu. Europska unija je opstala mnogo duže nego što su mnogi predviđali. Ja i dalje mislim da je ona najvažniji vanjskopolitički projekt Europe općenito i ona treba opstati. Međutim, mora biti malo fleksibilnija u tom svom razmišljanju i nekad se teško staviti u cipele i poziciju onog drugog da biste ga, da biste ga razumjeli. A upravo je to ono što nam treba u ovom dijelu i ja se nadam da će biti dovoljno razumijevanja i mudrosti da to prepoznaju i čelnici Europske unije", rekao je Hodžić.
Rezolucija o pravima Hrvata u BiH
Dodaje da nije bio dobar tajming za Rezoluciju o pravima Hrvata u BiH, zbog izborne kampanje. Ipak ostaje pri stavu da Hrvatima, kao i drugim konstitutivnim narodima, treba dati jednaka prava, a o izbornom zakonu, OHR-u i sličnim spornim pitanjima razgovarati unutar zemlje.
"Ovdje ja sam razumio možda dobru namjeru kolega iz Domovinskog pokreta na neki način da doprinesu rješavanju otvorenih političkih pitanja unutar Bosne Hercegovine, ali se nisam slagao sa načinom, dakle, kako je to doneseno. Jedna rezolucija može donijeti neke promjene samo ako se tiče te zemlje unutar parlamenta u kojeg je ona donesena. Dakle, ona nije obvezujućeg karaktera ako je donesena u nekom drugom parlamentu. Mi smo mogli raspravljati u Hrvatskom saboru i o Francuskoj i o Sjedinjenim Američkim Državama i o Italiji, bilo kojoj drugoj državi na svijetu. Kao i u slučaju Bosne i Hercegovine, to ne bi nikakve imale pravne učinke za tu državu i za njezin unutarnji sistem".
Hodžić je pri glasanju bio suzdržan, a odgovara da li je neobavezujuća rezolucija donijela političku štetu i kome?
"Često kažu, jel, put do pakla popločan je dobrim namjerama. Ovdje se radilo o tome da, ovaj, je došlo u jednom periodu kad je bila predizborna kampanja, dakle, u, mislim da smo mi to u sedmom mjesecu usvojili. Prema tome, jedan loš moment".
Primjećujemo da je Sabora ipak istakao potrebu za jednakopravnost Hrvata. Da li to znači da i Hodžić smatra da su Hrvati u Bosni i Hercegovini neravnopravni?
"Pazite, dakle, to što se ja nisam slagao sa rezolucijom koja je donesena u tom momentu i sadržajem... Ne znači da sam ja protiv jednakopravnosti".
Vjerska prava muslimana u Hrvatskoj
Hodžić kaže da je Hrvatska primjer kako se postupa sa nacionalnim manjinama. On sam u Sabor je ušao kao predstavnik Bošnjaka, ali i Albanaca, Makedonaca, Slovenaca i Crnogoraca. Dodaje da se nije susretao sa ograničavanjem prava muslimana u Hrvatskoj, kao ni problemima za žene koje nose hidžab.
"Ja poznajem niz osoba koje prakticiraju nošenje hidžaba. Nisam do sada doživio da mi je netko sugerirao da je postojala diskriminacija te vrste. I evo, ja se toplo nadam da će to tako i ostati u budućnosti jer, kažem, Hrvatska je jedan svijetao primjer i uređenja ovog formalno-pravnog dijela, dakle, nacionalnih vjerskih manjina. Vlada Republike Hrvatske ima potpisan ugovor sa Islamskom zajednicom u Hrvatskoj i smatram da su ta pitanja dobro uređena u smislu uvjeta koji se pružaju u smislu konzumacije od strane pripadnika nacionalnih i vjerskih manjina. Dakako, stavio bih na stranu ono što su društvene tendencije generalno u Europi. To je porast ksenofobije i islamofobije i slično".
Slučaj Jankomir
Slučaj Periš potresao je Hrvatsku i region... Ubistvo u psihijatrijskoj bolnici istražuje policija, ali je tragedija postala i dio političke rasprave u Saboru. Armin Hodžić ne dvoji da se radi o kvalifikaciji ubistva koju je dala policija, ali i premijer Andrej Plenković upravo u Saboru.
"Što se tiče kvalifikacije ubojstva, očigledno da su nadležne institucije i istražni organi imali razloga da uhite te ljude i očigledno da postoji. Mislim da oko kvalifikacije nitko nema dilemu. Kada je riječ o politici i općenito odgovornosti svih ljudi, dakle, mislim da je to jedna isprepletena mreža i da je nekad teško odrediti gdje počinje zona odgovornosti grada ili države. Prema tome, ne bih se upuštao sada u te sfere, a posebno ne bih htio da se možda ostavi dojam da to zasjeni sve ono što se dogodilo. Dakle, svi oni koji imaju mogućnost odlučivanja na bilo kojem nivou, da li lokalnom ili državnom, imaju sada odgovornost da preveniraju ubuduće takve slučajeve, koliko je to moguće. Naravno, uvijek postoji neka mogućnost izoliranog incidenta. Međutim, to mora biti iznimka, a ne pravilo. Mi smo ovdje vidjeli ono što je mene osobno kao čovjeka zgrozilo je, dakle, da je tu u toj sobi bilo u jednom momentu sedam, osam ljudi i da nitko nije vidio problem u tome što se dešava. Dakle, da niti jedna osoba nije rekla: „Čekajte ljudi, dakle, pogrešno je to što radite.” Onda se postavlja pitanje i još ono što je meni prošlo kroz glavu, uzimajući u obzir da su oni znali da je kamera u sobi, dakle, što oni onda rade kada kamera nije u sobi? Prema tome, sve ovo nas je potreslo, ali mislim da moramo proći tu katarzu kao društvo i da napravimo sve da u budućnosti spriječimo bilo kakve slične događaje", rekao je u Intervjuu sedmice potpredsjednik Hrvatskog sabora.
Govorio je i o slučaju Trgovska Gora, opasnostima po prirodu Une i pograničnog dijela kojem gravitira oko 250.000 stanovnika u BiH. Kompletan intervju pogledajte u videu.