ADVERTISEMENT

Plenković je nakon pozdrava napravio uvod u kojem je optužio Slobodana Miloševića i ondašnje rukovodstvo Srbije za velikosrpsku agresiju i odsustvo želje za komprimosom i mir u bivšim jugoslovneskim republikama.

Zatim je govorio o ratu BiH, gdje su se, kako Plenković tvrdi “Hrvati i Bošnjaci zajedno branili svoje krajeve, često rame uz rame, pod teškim okolnostima.”

“U proljeće 1992. predsjednici Tuđman i Izetbegović sastali su se u Zagrebu i dogovorili zajedničku obranu i suradnju. Hrvatska komponenta obrane postala je sastavni dio jedinstvenog sustava obrane Bosne i Hercegovine. U ožujku 1994. potpisan je Washingtonski sporazum, kojim je obnovljeno hrvatsko-bošnjačko savezništvo i stvorena Federacija BiH. Time je otvoren put prema zajedničkom otporu i prekidu agresije”, rekao je Plenković.

Kaže da je “multinacionalni karakter Bosne i Hercegovine bio meta onih koji su vjerovali u etničke podjele i protjerivanje." Podsjetio je da je hrvatsko društvo jasno podržali referendum o nezavisnosti BiH 1992. godine.

“Na kraju rata živote je izgubilo oko stotinu tisuća ljudi, milijuni su raseljeni, a cijele zajednice uništene. Hrvatska je, sama pogođena ratom i primivši više od dvjesto tisuća izbjeglica, otvorila vrata i više od četiristo tisuća ljudi iz Bosne i Hercegovine. Konačni preokret došao je 1995. godine. Deklaracije Tuđmana i Izetbegovića potvrdile su savez i omogućile zajedničke operacije. Operacija Oluja oslobodila je hrvatski teritorij, ali i deblokirala Bihać u suradnji s snagama BiH, sprečavajući ponavljanje srebreničke tragedije”, naveo je Plenković.

Dalje navodi da je Hrvatska odigrala ključnu ulogu u operacijama kojima je “teritorija vraćena sa sedamdesetak posto na okvir koji je predvidjela Kontakt grupa."

“U tom trenutku Hrvatska je, na inicijativu SAD-a, pristala na delikatne teritorijalne izmjene kako bi se omogućilo povlačenje srpskih snaga oko Sarajeva i otvaranje koridora prema Goraždu. Ova odluka bila je čin najveće odgovornosti i suradnje, donesen radi trajnog mira i stvaranja funkcionalne države. Bez te odluke, kao i bez američkog vodstva, Daytonski sporazum ne bi bio moguć. Posljedice bi bile potpuno drugačije, i za BiH i za Europu. Lekcija iz 1995. ostaje jasna: snaga mora služiti diplomaciji, a vojni uspjeh mora biti praćen političkom mudrošću.”

Plenković navodi da je Dayton je zaustavio rat uz visoku cijenu i postavio jasnu ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, utemeljenu na ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ravnoteži individualnih i kolektivnih prava.

“Kada se taj okvir poštovao, Bosna i Hercegovina je napredovala. Kada se počeo narušavati—što su najviše osjećali Hrvati—došlo je do blokada i političke disfunkcionalnosti. I danas, trideset godina kasnije, BiH se i dalje suočava s pitanjima legitimnosti, predstavljanja i institucionalne učinkovitosti. Različitosti zahtijevaju partnerstvo, a ne dominaciju. Individualna i kolektivna prava moraju biti u ravnoteži. Demografija ne smije biti alat isključivanja. Ravnopravnost svih konstitutivnih naroda jača i državu i društvo. Legitimno predstavljanje nije tehnikalija, nego temelj demokracije. Europska i euroatlantska integracija ostaju najjače jamstvo trajnog mira,” rekao je Plenković.

Premijer kaže da Hrvatska u Bosni i Hercegovini nema skrivenu agendu i da je cilj isti kao i devedesetih: stabilna, funkcionalna i prosperitetna država u kojoj se Bošnjaci, Srbi, Hrvati i svi drugi ljudi u BiH osjećaju ravnopravno, i nitko nije građanin drugog reda.

“Bosna i Hercegovina danas stoji pred izborom: između stagnacije i europske budućnosti, između separatizma koji negira jedinstvo i hegemonije koja negira ravnopravnost. Europski put znači federalizam, dijalog, kompromis i ravnotežu. Hrvati u BiH uvijek su bili najčvršći zagovornici europskih i NATO integracija zemlje. Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog sporazuma i članica EU i NATO-a, nastavit će podupirati stabilnost, ravnopravnost i europski put Bosne i Hercegovine. Rat je najveća tragedija Europe nakon 1945., a rat u Ukrajini nas je ponovno upozorio da se mir nikada ne smije uzeti zdravo za gotovo. Trideset godina nakon Daytona, cilj nije rušiti ono što je postignuto, nego unaprijediti ga i osnažiti. Budućnost se može graditi samo uz poštivanje ustavnog poretka i ravnopravnosti svih naroda. Bosna i Hercegovina i dalje može računati na potporu Hrvatske”, rekao je Plenković.

Grlić Radman: Primjer za BiH mogu biti zemlje sa federalnim uređenjem

Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman smatra da primjeri za uređenje BiH mogu biti evropske zemlje koje imaju federalni i konfederalni sastav, što bi bilo optimalno za napredak BiH.

"Tu prije svega mislim na uređenje Belgije i Švajcarske. Jednostavno narod koji je većinski u BiH ne smije težiti za bilo kakvom dominacijom, jer to nije dobro ni za koga", rekao je Radman novinrima u Zagrebu na konferenciji.

On kaže da lokalna rješenja moraju biti prioritet u BiH uz uvažavanje konstitutivnosti naroda.

Konferenciji prisustvuju član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković.