U subotu ujutro zabilježena je nova seizmička aktivnost na grčkim ostrvima Amorgosu i Santoriniju, sa tri uzastopna zemljotresa u razmaku od nekoliko minuta.
ADVERTISEMENT
Prvi zemljotres, jačine 3,1 Rihtera, dogodio se 24 kilometra jugozapadno od Arkesine na Amorgosu, sa žarištem na dubini od 13,1 kilometara.
Drugi potres, jačine 2,5 Rihtera, zabilježen je 26 kilometara sjeveroistočno od Ije na Santoriniju, sa žarištem na dubini od 15,1 kilometara.
Nedugo zatim, uslijedio je još jedan potres iste jačine (2,5 Rihtera), 21 kilometar istočno-severoistočno od Ije.
O seizmičkoj aktivnosti koja je u posljednje vrijeme prisutna na Santoriniju i odronima na ovom ostrvu, govorio je profesor seizmologije Kostas Papazahos. "Santorini i svi vulkani u svijetu imaju faze kada izlaze iz stanja mirovanja", izjavio je Papazahos za ERT News.
On je dodao da seizmička aktivnost izaziva pažnju naučne i lokalne zajednice, koja, uz pomoć Instituta za proučavanje i praćenje vulkana Santorini, organizira informativne radionice za stanovništvo.
Povodom nedavnog seizmičkog potresa od 3 Rihtera, koji se dogodio na Santoriniju 30. januara, Papazahos je istakao da vulkani "prate prirodne cikluse pojačavanja i smirivanja". Naglasio je da je Grčka 2011. godine imala sličnu aktivnost koja je trajala 14 mjeseci, ali nije dovela do vulkanske erupcije.
"Najvjerovatnije će se stanje vratiti u normalu, međutim, do tada ćemo imati seizmičnost koja će biti osjetna kod stanovništva, ali bez većih potresa", dodao je Papazahos.
Gradonačelnik Santorinija, Nikos Zorzos, također se oglasio u emisiji televizije ERT, govoreći o potresima niskog intenziteta koji su uobičajeni na ostrvu.
"Stanovnici Santorinija su navikli na vulkanske aktivnosti, jer žive u grupi ostrva sa dva vulkana", rekao je Zorzos.
On je naglasio da je nakon vulkanske aktivnosti 2011-2012. godine uspostavljeno obavještavanje dva puta godišnje o stanju vulkana, a posljednje obavještenje bilo je prije nekoliko mjeseci, dok je naredno zakazano za kraj februara.
Profesor Papazahos se osvrnuo i na probleme odrona i pada stjena u kalderi, upozoravajući na potrebu za boljim upravljanjem informacijama s obzirom na veliki turistički priliv. "Posjetioci nisu uvijek svjesni potresa, čak i kada su oni niskog intenziteta", zaključio je Papazahos.
Vulkanski potresi, objašnjavaju stručnjaci, obično su mali (ispod 4 Rihtera) i mogu biti neugodni, ali rijetko uzrokuju veću materijalnu štetu.