Loader
Loader
Pronađite nas

Čupić odgovorio na kritike o svojoj imovini: Daću priliku svima da mi se izvine

"Ako me pozovu, tu sam": Princ Harry poručio da je spreman da se vrati u vojsku i bori protiv Rusije

    Srbija i EU poslije pet godina zastoja: Šta donose susreti Studentske liste sa evropskim zvaničnicima?

    Marta Kos sa predstavnicima studentske liste (Izvor: Marta Kos/X)
    Euronews.rs
    Objavljeno

    Evropske integracije Srbije ponovo su u središtu pažnje evropskih institucija, nakon višegodišnjeg zastoja u pregovorima i promjene političke scene u Beogradu. Predstavnici Studentske liste su u razmaku od dvije sedmice dva puta boravili u Briselu, gdje su se sastali sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos i učestvovali na Forumu EU o proširenju. Iz Brisela stižu poruke o mogućnosti novog početka i spremnosti za saradnju, ali i očekivanja da nova vlast sprovede konkretne reforme. Da li su ovi susreti nagovještaj stvarnog pomaka na evropskom putu Srbije ili tek početak uspostavljanja kontakata sa novim političkim akterima?

    ADVERTISEMENT

    Podsjetimo, Srbija je posljednji pregovarački klaster otvorila u decembru 2021. godine, kada je pokrenut Klaster 4, koji obuhvata oblasti zelene agende i održive povezanosti. Od tada nije otvoren nijedan novi klaster, a od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvorena su 22, od kojih su dva privremeno zatvorena. Prema tome, gotovo pet godina pregovori nisu ostvarili napredak u otvaranju novih poglavlja i klastera.


    Nakon pobjede Studentske liste na izborima održanim 25. oktobra, predstavnik te liste Ilija Srdanović čuo se sa Martom Kos. Nije prošlo mnogo vremena, a već nekoliko dana kasnije, tačnije 2. novembra, delegacija Studentske liste uputila se u Brisel. Delegaciju su činili Dejan Šoškić, Jovana Pavlović, Ana-Marija Radosavljević i Ana Dimitrijević.


    Kako je tada prenio Euronews, razgovor je bio usmjeren prvenstveno na unutrašnja pitanja u Srbiji, vladavinu prava i obnovu demokratskih institucija, a ne na neposredno rješavanje otvorenih pitanja u odnosima Beograda i Brisela. Kos je nakon toga poručila da Srbija ima priliku za novi početak i da nova vlada može preokrenuti dosadašnje trendove i preduzeti korake potrebne za napredak na evropskom putu.


    Druga posjeta uslijedila je 16. novembra, kada je delegacija Studentske liste, u kojoj su bili Aleksandar Baucal, Jovana Pavlović, Ana-Marija Radosavljević i Ana Dimitrijević, učestvovala na Evropskom forumu o proširenju u Briselu, pod nazivom „Šira Evropa – snažnija Evropa“.


    Profesor Baucal predstavio je stavove Studentske liste o evropskim integracijama, poručujući da bi prvi koraci trebalo da budu formiranje institucija i uspostavljanje saradnje sa Evropskom komisijom i susjednim državama.


    „Svi su vrlo otvoreni, vrlo podržavajući. Naravno, sada je na nama da prvo idemo korak po korak: da formiramo parlament, da formiramo vladu, da oformimo timove za pojedine sektore i da onda sjednemo sa partnerima u Evropskoj komisiji i sa našim susjedima da napravimo određeni plan i dogovor“, rekao je nedavno Baucal.


    On je ocijenio da bi proces trebalo započeti pitanjima oko kojih postoji politička saglasnost, dok bi se složenije teme, koje izazivaju veće razlike, ostavile za kasnije razgovore. Nakon susreta sa predstavnicima Studentske liste, Marta Kos je na društvenoj mreži X poručila da je evropski put Srbije ujedno i put reformi.


    „Dijelimo isti cilj – demokratsku Srbiju. Spremni smo da zajedno radimo na reformama koje su neophodne da bi se ova ambicija ostvarila“, navela je Kos.


    Brisel šalje poruke


    Da su kontakti sa predstavnicima nove političke većine značajni, ali da ih ne treba automatski tumačiti kao promjenu politike Evropske unije prema Srbiji, smatra Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka i članica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.


    Ona ocjenjuje da je sastanak sa Martom Kos bio prilika da se obje strane bolje upoznaju – Brisel sa planovima i političkim opredjeljenjima Studentske liste, a njeni predstavnici sa očekivanjima evropskih institucija. Prema njenim riječima, činjenica da je Brisel bio prva destinacija za spoljnopolitičko predstavljanje Studentske liste pokazuje da ta politička opcija pridaje značaj odnosima sa Evropskom unijom. Ipak, za konkretnije zaključke potrebno je sačekati formiranje nove vlade i prve poteze njenog kabineta.


    Latinović ukazuje i na to da program Studentske liste za sada ostavlja određene nedoumice kada je riječ o evropskim integracijama. Iako se članstvo u EU navodi kao cilj, najavljeni referendum o evropskom putu i zadržavanje odnosa sa Rusijom otvaraju pitanja o tome kako će se ta opredjeljenja uskladiti sa očekivanjima Brisela.


    Posebno je važno, ističe ona, kako će programske najave biti sprovedene u praksi, jer će tek formiranje vlade i njen ekspoze pokazati da li postoji jasna namjera da se pregovori intenziviraju.


    Proširenje EU između geopolitičkih interesa i reformi


    Da su evropske integracije ponovo visoko na političkoj agendi, ali da to ne znači i da će proces proširenja automatski biti ubrzan, nedavno su za Euronews Srbija ocijenili karijerni diplomata Zoran Milivojević i viši stručni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Mitko Arnaudov, govoreći u emisiji Euronews region.


    Arnaudov je rekao da je jedna od ključnih poruka Foruma o proširenju u Briselu upravo raskorak između političkih najava i konkretnih rezultata.


    „Najznačajnija poruka koju smo danas mogli da čujemo na ovom forumu jeste da je Evropska unija i evropsko proširenje na Zapadnom Balkanu i dalje deklarativno pitanje, a sve manje suštinsko pitanje. I dalje postoje velike namjere Brisela i velike ideje, ali nemamo opipljive rezultate na tom putu, niti sa strane Brisela, niti sa strane zemalja na takozvanom području Zapadnog Balkana“, rekao je Arnaudov.


    On je ocijenio da je proširenje visoko na agendi evropskih institucija, ali da ono još nije postalo jedan od ključnih prioriteta država članica, niti političkih agendi zemalja kandidata.


    Milivojević je podsjetio da evropske integracije Zapadnog Balkana traju još od Solunske agende iz 2003. godine, ali smatra da je sadašnji talas proširenja drugačiji od prethodnih.


    „Ovo proširenje o kojem sada govorimo i koje je sada, na neki način, u žiži, jeste iznuđena politika. Iznuđena je zato što se Evropska unija opredijelila za geopolitiku zbog nekih strateških interesa i razloga“, naveo je Milivojević.


    Prema njegovoj ocjeni, rat u Ukrajini i promijenjene bezbjednosne okolnosti uticali su na to da proširenje dobije novu geopolitičku dimenziju. Milivojević ukazuje i na to da se kriterijumi za prijem novih članica u pojedinim slučajevima posmatraju drugačije nego ranije, navodeći Ukrajinu kao primjer.


    Šta će biti prvi konkretni potezi nove vlasti?


    Evropska komisija je u izvještaju za 2026. godinu ponovila da Srbija ispunjava mjerila za otvaranje Klastera 3, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, ali to samo po sebi ne znači da će do otvaranja doći bez političke odluke država članica i napretka u ključnim reformama.


    Komesarka Marta Kos je tokom Foruma o proširenju poručila da je Evropa došla do trenutka u kojem mora odlučiti o svojoj budućnosti i ulozi proširenja u očuvanju mira, stabilnosti i bezbjednosti na kontinentu. Pozvala je države članice, Evropski parlament, civilno društvo i poslovnu zajednicu da podrže proces proširenja.


    Ipak, za Srbiju će ključni test biti formiranje nove vlade i njena spremnost da sprovede reforme u oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija.


    Dvije posjete Briselu i razgovori sa visokim evropskim zvaničnicima pokazuju da je uspostavljen važan kanal komunikacije između nove političke većine i evropskih institucija. Međutim, da li će to biti i početak stvarnog pomaka u evropskim integracijama Srbije, zavisiće prije svega od konkretnih poteza Beograda, ali i spremnosti država članica EU da političke poruke pretvore u odluke.

    Čitajte više o ovoj i drugim temama

    Kos sa predstavnicima Studentske liste: "Dijelimo isti cilj"

    Simić za Euronews o budućoj vlasti u Srbiji: Ko će biti premijer, odnosi sa EU, Rusijom i Republikom Srpskom

    Studentska lista traži istragu zbog širenja dokumenta o oduzimanju penzija i zatvorskim kaznama