Prvi pacijent sa malignim melanomom iz Srbije otputovao je u Moskvu da bi primio tek odobrenu vakcinu protiv raka. Terapija će početi kroz nekoliko nedjelja, a trajat će skoro pet mjeseci.
ADVERTISEMENT
Kako je pacijent iz Srbije uopšte uspio da se nađe na listi za primanje eksperimentalne terapije u Rusiji? Kako izgleda sam proces liječenja i ko su najbolji kandidati za tu terapiju, za Euronews Srbiju odgovara profesor Fakulteta medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, Vladimir Jakovljević.
"Rusi su prilično zahtjevni i strogi u smislu toga da je praktično ova vakcina, osnovna terapija, jedna od posljednjih linija odbrane od ove opake bolesti. Znači, podrazumijevamo da je prije toga pacijent prošao hirurgiju, određene klasične terapijske procedure i da je pokazao pozitivan odgovor na imunoterapiju koja je u ovom momentu u svjetskim okvirima terapija, što bi se reklo, koja se daje kao posljednja linija odbrane protiv malignog melanoma kada je u pitanju metastatska bolest. Tako da je u ovom slučaju taj pacijent bio prvo evaluiran od strane našeg najboljeg onkologa, profesora Kovčina, a onda je poslat materijal dokumentacije u Rusiju. Ruske kolege su takođe procijenile da je on kandidat za ovu terapiju i otišao je u Moskvu prošle subote", započeo je profesor, pa dodao:
"U ovoj sedmici su urađeni dodatni pregledi s njihove strane, jer oni ipak na prvo mjesto vjeruju sebi, imaju povjerenje u naš sistem i naše ljekare, ali vjeruju ipak svojim nalazima i uzimaju uzorak krvi za precizno definisanje gdje se nalazi taj dijagnostički neoantigen koji će biti, da malo budem pežorativan, gađan antitijelima koja budu bila sintetizirana i onda je uzeta biopsija tog tumora, odnosno materijal koji je donijet iz Srbije, i on će biti ukršten sa zdravim tkivom. Taj proces formiranja praktično takozvane vakcine ili tih antitijela traje otprilike tri do četiri nedjelje", rekao je Jakovljević.
Sam proces pravljenja vakcine od tih četiri nedjelje traje sedam do deset dana, što znači da bi za nekih mjesec dana pacijent mogao da se praktično vrati u Srbiju.
"Sačekaće poziv iz Rusije i nakon toga ide samo na tretman koji traje pet mjeseci, znači 10 doza koje se primaju na svake dvije nedjelje. Znači, po jedna pojedinačna doza, on ne mora, zavisno od stanja pacijenta, da leži u bolnici, može da bude u nekom smještaju i da dolazi na svake dvije nedjelje da primi dozu i onda se zadrži određen period da se isprati reakcija i urade se pretrage, da se vidi kakav je njegov status, njegovo stanje i to bi bilo to. Znači, pet mjeseci traje terapija", kaže profesor.
Na pitanje da li u Srbiji već postoje protokoli ili planovi da i drugi pacijenti dobiju istu eksperimentalnu terapiju, prof. dr Jakovljević objašnjava da je proces zvanično otvoren za sve koji ispunjavaju kriterijume, ali i da je procedura složena i finansijski izuzetno zahtjevna.
Prema njegovim riječima, on je dio ruskog tima koji radi na razvoju i primjeni terapije, dok je najvažniju ulogu u povezivanju regiona sa ruskim stručnjacima odigrao prof. Poljević, zadužen za regrutovanje pacijenata van Ruske Federacije. U tom procesu učestvuju i medicinski stručnjaci iz regiona, među kojima je i prof. Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci.
"Svi zainteresovani pacijenti mogu da nam se obrate. Dokumentacija se najprije prikuplja ovdje i prosljeđuje profesoru Kopčinu, a zatim, nakon njegovog tumačenja, ide ruskim kolegama", navodi Jakovljević.
On dodaje da se u ovom trenutku striktno poštuju kriterijumi za uključivanje pacijenata u terapijski program i da ne postoji ograničenje u broju pacijenata koji mogu biti primljeni. Međutim, glavni problem je cijena – približno 100.000 eura po pacijentu van Ruske Federacije.
"To su ukupni troškovi liječenja koji obuhvataju dijagnostiku, smještaj, preglede i samu terapiju. Proces je izuzetno skup i to je najveće ograničenje", zaključuje Jakovljević.
Na pitanje kako se procjenjuje uspješnost eksperimentalnog liječenja, profesor objašnjava da se efekti terapije prate kroz detaljne kontrolne preglede.
"Kontrolišu se pregledi i vidi se šta je urađeno. Ono što oni očekuju jeste da metastaze, ako postoje, potpuno nestanu i da tumor praktično nestane jer se ovom terapijom gađa baš samo taj tumor. Znači, specifično se gađa tumor bez potencijalnih nuspojava prema našem zajedničkom genomu", tvrdi on i dodaje:
"U ovom momentu samo maligni melanom i očekuje se do kraja godine da bude registrovana ta terapija za primjenu kod nesitnoćelijskih karcinoma pluća, znači svih drugih oblika karcinoma pluća, a ja se iskreno nadam da će do sljedeće godine spektar tih bolesti koji će moći da budu liječeni biti veći. Takođe, druga ekipa, ne ova u kojoj sam ja, registrovala je peptidnu vakcinu protiv karcinoma kolona. Tu će imati, to je manja uspješnost nego kod malignog melanoma, ali nemam sada dovoljno podataka o tome, imaću ih u toku sljedeće godine", kaže Jakovljević.
Šta do sada znamo o ovoj vakcini
Govoreći o tehnologiji na kojoj se zasniva terapija, doktor podsjeća da je riječ o pristupu koji je već poznat u savremenoj medicini. Kako navodi, slični principi korišćeni su i u razvoju Fajzer i Moderna vakcina protiv virusa SARS-CoV-2, a mRNA platforme danas predstavljaju jedno od najintenzivnije proučavanih polja biomedicine.
"'Evidence based' ne može da traje ispod pet godina, tako da o tome ćemo moći da pričamo tek u nekom narednom periodu. Treba biti oprezan, pogotovo što se radi sa osjetljivom grupom pacijenata, jer to su ljudi koji vode tešku borbu, oni i njihove porodice, tako da ne bih želio da dajem neke bombastične izjave, ali meni ovo djeluje kao potencijalno revolucionarno otkriće medicine", zaključio je doktor i dodao da pacijent nakon primanja vakcine nastavlja liječenje u Rusiji.