ADVERTISEMENT

"Oko 60 njih rade za institucije i naučne organizacije u Srbiji i angažovani su na različitim eksperimentima u CERN-u i na različitim projektima koji se tiču razvoja budućih akceleratora i eksperimenta koji će potencijalno biti instalirani u CERN-u. Pored njih, imamo oko 30 naučnika koji su porijeklom iz Srbije, a rade ili za CERN ili za druge institute i univerzitete širom svijeta na istraživanjima u samom CERN-u", rekao je Milenović, prenosi Euronews.rs.

Kako je rekao, među njima su dominantno naučnici iz oblasti fizike, fizike visokih energija, ali i drugih oblasti kao što je fiziko-hemija.

"Sa druge strane, imamo veliki broj inženjera iz velikog broja inženjerskih oblasti. U pitanju su inženjeri mašinstva, inženjeri iz kompjuterskih nauka, inženjeri elektronike", rekao je Milenović.

On je naveo da oni rade na različitim projektima u CERN-u.

"Od onih koji se tiču razvoja automatskih kontrola ili nadgledanja različitih sistema do razvoja elektronike za neke buduće eksperimente ili detektore, ili razvoja različitih novih algoritama, recimo vještačke inteligencije i mogućnosti njihove primjene u fizici visokih energija, bilo na sadašnjim procesorima kao što su GPU procesori, bilo na nekim novim procesorima, novih generacija koji će tek biti u primjeni", naveo je Milenović.

On ističe da CERN nije samo najveća svjetska laboratorija za eksperimente elementarnih čestica u fizici, već radi jako velik broj eksperimenta iz različitih oblasti.

"Te oblasti podrazumijevaju kako nuklearnu fiziku, potragu za novim česticama, novim fenomenima, tako i eksperimente koji se bave generalnim ispitivanjem načina na koje čestice interaguju na onim energijama koje su postojale u nekoj ranoj fazi razvoja univerzuma da bismo mogli bolje da razumijemo zakone fizike koji su, između ostalog, uticali na to kako se univerzum razvio i kako smo došli do univerzuma kakvog imamo danas", objasnio je Milenović.  

On dodaje da su to zapravo oblasti osnovnih, fundametalnih istraživanja, ali da je cilj CERN-a, između ostalog, i razvoj novih tehnologija koje će potom moći da budu korišćene u različnim oblastima, zarad dobra našeg društva u industriji, medicini itd. 

"Ta osnovna istraživanja su zaista fundamentalna i mi danas ne znamo na koji način će ona uticati na naš život za nekih 50 ili 100 godina. Kao što nismo znali i kada smo tek proučavali fenomene kao što su nuklearne interakcije ili kada se razvijala kvantna mehanika prije jednog veka. Ono što imamo jeste da će razvoj novih tehnologija koje se u ovom periodu razvijaju u CERN-u imati direktan uticaj na dobrobit našeg društva, kao što su imale i tehnologije koje su razvijane u poslednjih 50-tak godina u CERN-u i svim laboratorijama širom sveta", navodi Milenović.

Što se tiče najznačajnijih dostignuća CERN-a, on izdvaja one rezultate koje su doveli do dodijanja Nobelovih nagrada.

"Jedno od njih je otkriće W i Zet bozona kao prenosioca elektroslabih interacija. Nobelova nagrada za to otkriće je dobijena 1984. godine. Drugi primjer je Nobelova nagrada za razvoj detektora i detektorskih tehnologija koje su praktično transformisale način na koji mi sakupljamo podatke i analiziramo događaje i promijenila praktično sve ono što mi zaista možemo da uradimo sa eksperimentima u CERN", rekao je Milenović dodajući da su to značajni rezultati u nekoj nešto daljoj prošlosti.

Što se tiče novijih otkrića, on izdvaja otkriće Higsovog bozona za koje je dobijena Nobelova nagrada 2013. godine.

"Zanimljivo je istaći da su naši istraživači dali značajan doprnos i radili u timovima koji su direktno radili na otkriću Higsovog bozona na CMS i ATLAS eksperimentu 2012. godine", istakao je Milenović.