ADVERTISEMENT

Sagovornici Euronews Srbija ocijenjuju da je odluka o odlaganju primjene američkih sankcija prema NIS-u politička i nema mnogo dodirnih tačaka sa ekonomijom, kao i da će dalja dešavanja zavisiti od odnosa SAD i Rusije.

Stručnjak za energetiku Dušan Vasiljević kaže da je odnos tih sankcija prema NIS-u uslovljen kretanjima na nivou Evrope i odnosa, prije svega, između SAD i Rusije, čiji razgovori o krupnijim problemima kao što je rat u Ukrajini, kako tvrde njegovi učesnici, idu u dobrom pravcu.

"Za sada su sve te restriktivne mjere prema ruskoj ekonomiji stavljene na čekanje", navodi on.

Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Trump ne može tek tako lako da ukine donijete mjere, jer one moraju da prođu i Senat i Donji dom i može samo na neki način da odloži njihovu primjenu što se sada dešava.

"Uticaj sankcija na NIS nema nikakvog uticaja na ekonomiju ni Rusije ni bilo čega drugoga. S druge strane, Srbija pokušava da napravi saradnju po drugim kanalima i vjerovatno je to uzeto u obzir kada je ponovo donesena odluka da se te sankcije odlože. To sa druge strane nama dosta čini kao državi jer mi u potpunosti zavisimo od tih energenata, od nafte i od gasa. Problem bi, naravno, bio ukoliko bi to na neki način bilo sprečeno, mi zaista nemamo drugih mogućnosti da nadoknadimo potrebu i za naftom i za gasom", rekao je Vasiljević.

On kaže da se u Srbiju praktično kompletna nafta dovozi preko JANAF-a i postoji samo jedan naftovod u Srbiji, da je u planu jedan drugi sa Mađarskom, ali da taj još nije realizovan.

Ukoliko, kaže Vasiljević, razgovori budu išli u dobrom pravcu, možemo se nadati daljem odlaganju, ali i navodi da je s druge strane, Srbija prisiljena da nađe neke druge izvore i da diversifikuje načine na koje će se snabdijevati ovom vrstom derivata i goriva.

I Nebojša Atanacković, počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije i višedecenijski učesnik na domaćem tržištu derivata kao većinski vlasnik AD Nafta, smatra da o snakcijama odlučuju ključni igrači - SAD i Rusija.

"Da nije došlo do ovog otopljenja do koga je došlo i do promjene politike SAD poslije dolaska na vlast Trumpa, mislim da bi već sankcije bile primijenjene, jer je to bila onda vodeća misao tadašnje američke administracije da na svaki način suzbije rusku ekonomiju, pa onda na kraju su došla i ta preduzeća. Nema samo veze sa NIS-a, NIS je jedna od otprilike 200 firmi koje su imale rusko vlasništvo i koje su došle pod udar ovih sankcija koje su bile posljednje u nizu. Inače, Amerikanci forsiraju te sankcije već ne samo od početka rata u Ukrajini, nego i prije toga, za pojedine proizvode, tako da u svakom slučaju možemo da se nadamo da će to otopljenje odnosa između SAD i Rusije da ostane i dalje aktuelno i da će onda praktično doći definitivno do ukidanja sankcija", rekao je Atanacković.

I on navodi da ukidanje sankcija nije tako jednostavno i da o tome ne može da odlučuje sam Trump, nego će to vjerovatno ići preko Kongresa i Senata.

"To je jedno zaista ozbiljno svjetsko pitanje. Ne mogu se sankcije u odnosu na tako veliki broj firmi i država ukinuti samo jednoj, u ovom slučaju nas interesuje NIS, ali vjerovatno će doći i do daljih odlaganja. Jedino se to neće desiti ako se zaista ponovo poremete u ozbiljnoj mjeri odnosi između SAD i Rusije. Onda bismo mi bili u neuporedivo komplikovanijoj i težoj poziciji", rekao je Atanacković.

On navodi da je odnos nove američke administracije prema Srbiji značajno drugačiji nego što je to bio slučaj bio ranije i da je to, između ostalog, i uticalo da se dobiju licence koje su označile odlaganja sankcija, prvo u dva navrata po mjesec dana, a sad dva mjeseca, tako da "ostaju i dalje u tom iščekivanju".

Koja je izlazna strategija?

Da je politika SAD trenutno dosta nepredvidljiva smatraju sagovornici Euronews Srbija.

Vasiljević kaže da bi najbolje bilo da se sankcije ukinu jer u slučaju njihove primjene Srbija ne može da riješi svoje energetske potrebe.

"NIS, naravno, pravi izlaznu strategiju iz svega ovoga za slučaj da se te sankcije ipak dese. Tu će biti pitanje naravno radnih mjesta i ko će sve da radi tamo, da li će biti otpuštanja ili ne. Ali sa druge strane, do sada je bila obaveza svih onih koji su uvozili naftne derivate da vrše preradu naftnih derivata u NIS-u i na taj način da se na neki način održi monopol, NIS ima monopol ovdje. Sada je kao derivat ovih kretanja i neizvesnosti, da strani dobavljači ovdje, mađarski MOL, austrijski OMV, kao i iz Grčke, dobijaju svoje gorivo i stvara se neka zdravija konkurencija na tržištu. U tom smislu, u konkurentnom smislu i za potrošače, to može biti eventualno dobro, ako se takav sistem konkurencije uspostavi i ostane i kasnije, bez obzira na razvoj situacije u NIS-u, koji bi naravno morali ipak da se različito snabdijevaju na neki drugi način", rekao je Vasiljević.

Atanacković kaže da je u slučaju primjene sankcija moguće da bi jedan broj zaposlenih ostao bez posla, uglavnom onih u rafineriji.

"Ali treba reći da i dalje rade bušotine u Banatu, na mjestima gdje se vadi naša sirova nafta. Procjenjuje se, teško je sad to reći, ali negde oko 20 odsto potrebnih količina za preradu u rafineriji Pančevo se dobija iz domaćih izvora. Onda dalje maloprodaja, ne bi imalo razloga da u potpunosti prestane sa radom, tako da ne bi toliko to bilo vezano sa gubitkom radnih mjesta", rekao je Atanacković.

Vasiljević navodi da zbog mogućih sankcija NIS više ne kupuje naftu na dugoročne ugovore, nego na spot tržištu.

"I te se cijene mijenjaju dnevno, jer oni prosto ne mogu da dobiju takve dugoročne ugovore i ne žele da ulaze u njih ili neće drugi da uđu u njih. Tako da to može da utiče na cijenu. Cjenovna politika strateškog resursa kao što je nafta jeste državna u suštini, dio državne politike i ona se na neki način amortizuje akcizama, smanjivanjem ili povećavanjem akciza, pa se može na neki način održavati ta cijena kao što se sada radi, u krajnjoj liniji. Ali ako cijene počnu da variraju u velikoj mjeri može se lako desiti da dođe do poremećaja na tržištu u smislu cijena. Toga ljudi treba da budu svjesni. Ne može se to sad večito zatvarati oči, kao ništa neće da se desi. Pa, mislim, može da se desi", rekao je Vasiljević.

Za Srbiju je, naglašava on, najvažnije da ima pristup energentima i da ima tu vrstu energetske bezbjednosti u smislu da mogu da se pokriju potrebe.

"Ali to ima neku svoju cijenu, u direktnom i indirektnom smislu. Ja ne znam koji je sad razlog zašto je, na primjer, američka administracija i Trump ili ljudi oko njega riješila da nama produže sankcije. Da li je neki dogovor napravljen ovde sa Srbijom, mi to ne znamo, naravno. Samo ne bih volio da se osim Trumpovih kula u centru desi neko Trumpovo ostrvo, na Velikom ratnom ostrvu, tako nešto. Mislim, ne bi valjalo. Nadam se da to nije način komunikacije, da to nije cijena", rekao je Vasiljević.

Kakve su rezerve?

Kada je riječ o rezrevama nafte, Vasiljević navodi da one mogu da pokriju dva ili tri mjeseca potreba.

On kaže da nafta u Srbiji u najvećoj mjeri ide za transport, a manji dio za energente, navodeći da bi nedostatak nafte u najvećoj mjeri napravio problem u transportu.

Atanacković kaže da su rezerve popunjene u onoj meri koliko postoji kapacitete da se posjeduju dovoljne količine.

On navodi da evropski propisi nalažu da države EU imaju rezerve za tri mjeseca.

"Mi se tome pridružujemo, da imamo rezerve za tri mjeseca. Međutim, s obzirom na mogućnosti naših kapaciteta, mi te rezerve vjerovatno nemamo za toliko, ali bi one mogle da potraju ukoliko bi obezbijedili druge načine", rekao je Atanacković.