ADVERTISEMENT

Bojkot trgovina pokrenut je prvi put u Hrvatskoj, a organizator ove akcije bila je platforma "Halo, inspektore". Nakon prvog jednodnevnog bojkota nastavile se akcije bojkota pojedinih trgovačkih lanaca, cijelodnevni bojkoti, a danas građani se okupili ispred Hrvatske narodne banke kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo.

Josip Kelemen, predstavnik "Halo, inspektore" za Euronews BiH ispričao je kako su počeli bojkoti te koji su bili glavni razlozi.

"Prije svega to je pohlepa i izostatanak samoregulacije tržišta i zdrave konkurencije s jedne strane, te ignoriranje rastućeg problema koji je eskalirao upravo kroz enormno povećanje cijena. Zatim nerad, elitizam, korupcija, moguća kartelizacija i niz drugih karakteristika koje oslikovaju stanje na tržištu Republike Hrvatske. Inflacija i enormni rast cijena proizvoda i usluga su povećali siromaštvo i nejednakost u našem društvu", rekao je Kelemen.

Pojasnio je da za protest koji je održan ispred Hrvatske narodne banke ciljano odbaran današnji datum, 20. februar jer na ovaj datum se obilježava Svjetski dan socijalne pravednosti i, kako kaže Kelemen, potrošači su jednostavno rekli da ovo nije više dan socijalne pravednosti, nego socijalne nepravednosti.

"Sve ono što smo ovih mjesec dana slušali od odgovornih ne daje nam neku veliku nadu da ćemo uspjeti sve do kraja odraditi na najbolji mogući način, jer su cijene ograničene uglavnom do prvog juna, što nakon toga?", upitao je.

Šta je do sada postignuto?

Dodao je da su uspjeli pokrenuti mehanizme javne vlasti koja su do sada mirovala.

Mehanizme koji do sada nisu radili svoj posao za koji su plaćani, uključujući Hrvatsku narodnu banku kao središnju banku. Pokrenuli smo vladu da donese odluku o ograničavanju cijena 70 proizvoda. Pokrenuli smo inspektorske nadzore, odnosno natjerali smo inspektorske nadzore da krenu sa žešćim kaznama", rekao je.

Kelemen je naveo da se trenutno u raspravi u Hrvatskoj saboru nalazi se zakon o izvarednim mjerama koji se tiču suzbijanja cijene i inflacije.

"Nešto smo pokrenuli, međutim kažem, to su sve, po nama, potrošačima, vatrogasne mjere koje u trenutku djeluju, jer prije svega tu nije radio svoj posao najveći krivac, a to je Hrvatska narodna banka koja ima mogućnosti da reagira, ali nije reagirala i zato smo mi danas zatražili kompletno da se smijeni savjet Hrvatske narodne banke, viceguverneri, ravnatelji Hrvatske agencije za nadzor financijske agencije, ravnatelja agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i drugih, dakle da netko ipak odgovara za sve ovo", istakao je Kelemen.

Kako se organizuju bojkoti u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se od 24. januara organizuju se dani općeg bojkota. To su dani kada se bojkotuju sve trgovine, a određeno je da se to održava petkom. Pored toga, uvedeni su i sedmični bojkoti pojedinih trgovinskih lanaca kada se kroz sedam dana odabere trgovačko lanac koji se bojkotuje.

"Mi smo prvo imali bojkot Lidla, onda dm-a i Eurospin-a, zatim smo nastavili sa Konzumom, a trenutno su Plodine predmet bojkota. Na taj način zapravo potrošači kažnjavaju svojim neodlaskom, smanjenom potrošnjom u trgovačkim lancima, te trgovačke lance koji nisu pravovremeno reagirali, ostavili rast cijena, podigli su ih enormno ili se loše odnosili prema potrošačima", poručio je organizator bojkota.

Podsjetio je da će sutra, 21. februara, biti peti opći bojkot na dnevnom nivou, te dodao da do sada kroz ovo razdoblje bojkotiranja iz kase trgovačkih lanaca "izbačeno" više od 100 miliona eura.

"Tu treba dodati nekoliko dodatnih troškova koji se ne spominju. Veliki broj građana je u međuvremenu počeo odlaziti i u susjedene zemlje poput, recimo, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije. Također, imali smo situaciju da je zbog bojkota propalo puno hrane, tako da je šteta koja se procijenjuje na neke otprilike 110 miliona eura puno veća i to će se vidjeti na kraju kad bude završilo prvo tromjesečje kad će se vidjeti koliki su prometi bili u trgovačkim lancima kroz ova tri mjeseca", kazao je.

Reakcija trgovačkih lanaca

Iako se na početku u medijima pojavljivale informacije da predstavnici trgovačkih lanaca u Hrvatskoj odlučili ignorisati bojkot, sada je situacija potpuno drugačija.

"Trgovački lanci, da bi nas na neki način bojkotirali u bojkotu, nude nam neviđene popuste, nude nam snižavanje cijena. Evo recimo, jedan trgovački lanac je nakon prvog bojkota rekao da će sniziti više od tisuću artikala, drugi lanac je rekao da će sniziti i ograničiti rast cijena za 250 artikala do najmanje prvog juna. Jedan trgovački lanac je zabranio dobavljačima da dižu cijene i rekli su da će izbaciti sa polica njihove proizvode budu li dizali cijene i dalje. Dakle, ne prihvaća više podizanje cijena", pojasnio je.

U jeku bojkota jedna od stranih banaka odlučila je odustati od povećanja naknada. Također, jedan teleoperater je ponudio svim potrošačima koji žele preći kod njega, bez obzira jesu li stari ili novi, da uzmu pakete po jedan euro do kraja godine.

"Očito se može i očito ima prostora za snižavanje cijena, ali potrošači su morali čak izaći na ulicu da bi pokazali da im je dosta. I to je ona poruka koju smo mi danas snažno i glasno poručili svima, od tijela javne vlasti do trgovaca, teleoperatera, banaka i svih ostalih", pojasnio je Kelemen.

Bojkot u BiH (Izvor: PrtSc/fb Bojkot u BiH/ Foto: Euronews BiH)

Bojkoti u BiH

Josip Kelemen komentarisao je i bojkote koji su održani u Bosni i Hercegovini te je poručio da je akcija u Hrvatskoj zapravo pokazala da potrošač kada ne kupuje, može natjerati trgovca da smanji cijene. Dokle god bude potrošač kupovao, kaže on, dotle daje pravo trgovcu da podiže cijene.

"Potrošač ne treba puno napraviti, treba samo na jedan ili dva dana odustati od kupovine, ne ići u kupovinu i odustati od svoje impulzivne kupovine da ne nasjedne na neke popuste i akcije. Vrlo je bitno osvijestiti potrošača da on na taj način zapravo hrani tu hobotnicu, hrani cijeli sistem koji njega nije kao potrošača zaštitio. To je poruka ujedno i tijelima javne vlasti koji kažu da oni ne mogu razdvojiti podatke veleprodaje od maloprodaje. To je apsurd.

Mi u Hrvatskoj, kad smo imali prvi bojkot, imali smo prvo izvješće već u 11 sati, znači za prije podne, drugo izvješće bilo u 6 sati, treće izvješće bilo dan poslije, u subotu u 11 sati, i onda je izašao zbirni podatak u 16 sati drugog dana, s tim da je rečeno to je rezultat u maloprodaji bez motornih vozila. Oni isto tako imaju uvid koliko se čega potrošilo, recimo u ugostiteljstvu, turizmu i tako dalje. To je stvar koju točno vi morati isto u BiH razjasniti, a to je da se mora pratiti po djelatnostima, mora se pratiti kolika je fiskalizacija računa obavljena u pojednim sektorima i na taj način ćete imati bolji uvid koliko je stvarno uspješnost vaših bojkota bila ili nije bila", istakao je.

Predstavnik "Halo, inspektore" je naglasio da ova organizacija ranije upoređivala cijene sa drugim državama u okruženju, uporedili su cijene sa zemljama u Evropskoj uniji poput Njemačke, Italije, Slovenije.

"Isto tako smo usporedili plaće koje imaju radnici, umirovljenici sa plaćama, recimo, predsjednika upravnog odbora banaka ili HNB. Mi smo objavili kolike plaće primaju članovi savjeta HNB. Tada su ljudi shvatili zapravo da oni žive sa 200, 300, 400 eura mirovine, da radnici imaju 700-800 eura, dok istovremeno ljudi koji sjede u savjetu HNB imaju više od 6.000 eura ili pojedini članovi vlade više čak i od 7.000-8.000 eura. To stvara nezadovoljstvo među potrošačima i potrošači postanu svjesni zapravo kako su njihove plaće male i ne prate cijene, odnosno povećanje cijena i inflaciju koju svi imamo", kazao je.

Halo, inspektore (Izvor: Facebook/Halo inspektore)

Aplikacija "Halo, inspektore"

Kelemen je naglasio da je ova organizacija zasnovana na dobrovoljnom radu zainteresovanih građana.

"Nismo politička opcija, niti jedna politička opcija i nismo bliski ni sa jednom, ja bih rekao, strukturom koja je na vlasti. Mi smo volonteri i volonteri su napravili jedinstvenu aplikaciju ne samo Hrvatskoj, već i Europi, koja će biti komunikacijski kanal sa potrošačima, a ujedno će biti i mogućnost da potrošači na njoj vide kako se kreću cijene u pojedinim trgovačkim lancima. Mi sad u ovom trenutku imamo više od 43.000 artikala u svim trgovačkim lancima i potrošač će moći, između ostalog, usporediti sve cijene na hrvatskom tržištu", otkrio je.

Naveo je i druge prednosti koje ima ova aplikacija.

"Imat ćemo i sustav brzog uzbunjivanja ukoliko se pojavlja neki proizvod koji je zatrovan, sa stranim predmetom ili sa bilo čim. Mi nećemo čekati da nadležne institucije Europske unije pokrenu sustav brzog uzbunjivanja ili hrvatske inspekcije dok naprave svoj nadzor, nego ćemo poslati upozorenje i u realnom vremenu svi potrošači će dobiti obavijest koja ih zanima i koja ih može upozoriti na neki problem. O tome više ćemo govoriti sutra kad budemo imali u 13 sati javnu prezentaciju i to je nešto što isto može biti od alata za vaše potrošače u BiH, odnosno kad su u pitanju bojkoti, jer informiranje i edukacija potrošača nije jednodnevnan ili tjedni posao, nego je dugoročan posao koji treba odraditi, treba osvijestiti potrošače, a bojkoti su samo megafoni koji na neki način pošalju snažnu poruku u javnost", zaključio je Kelemen.