ADVERTISEMENT

Navodi se u to u optužnici Višeg državnog tužilaštva protiv Pakistanca M. A. i S. S. okrivljenih da su počinili krivično djelo otmica, odnosno nedozvoljene polne radnje, pišu crnogorske Vijesti.

Oni su uhapšeni u velikoj akciji policiji krajem jula 2024. godine u blizini graničnog prelaza Božaj zbog sumnje da su oteli 11 drugih migranata nad kojima je vršeno nasilje.

Slobode su lišeni nakon bjekstva, a aktuelni šef policije Lazar Šćepanović tada je rekao da je uspješno okončana talačka situacija koja je trajala nekoliko sati.

“Osnovana sumnja da su okrivljeni izvršli predmetno krivično djelo proizilazi i iz iskaza oštećenih koji su naveli da su kao grupa došli iz Albanije u Crnu Goru, izvan graničnog prelaza, da ih je sačekala grupa od pet lica koji su držali pištolje uperene u njih, kao i noževe u njihovom pravcu, da su im oduzeli novac i sve predmete, kao i mobilne telefone”, navodi se u spisima VDT-a, koje citiraju iz Apelacionog suda u odluci o produženju pritvora.

Oštećeni su dodali, piše, da ih je ta petorka potom vezala pertlama od trenerki i patika i da su ih tako “odveli daleko” i vezane držali dva dana i dvije noći.

“Za koje vrijeme im nisu davali vodu i hranu, već su ih tukli rukama, nogama i granama od drveta, sve u cilju da od istih i njihovih porodica dobiju još novca, pa bi pozivali telefonima oštećenih članove njihovih porodica i od njih tražili da uplate novac u iznosu od 1.000 do 3.000 eura, na date im račune, što su porodice nekih od oštećenih i uradile”, navodi se u dokumentu.

U tužilačkim spisima detaljno se navode povrede koje je zadobilo sedam državljana Egipta i četiri Sirijca, ali i podatak da su otmičari pravili video-zapise žrtava i slali ih porodicama, tražeći novac.

“... Zahtijevali da im uplate novac kako bi oslobodili oštećene, za koje vrijeme su prema oštećenima primjenjivali silu tako što su ih tukli... od čega su oštećeni zadobili tjelesne povrede... a zatim su, a kako se to osnovano sumnja, snimali oštećene dok im nanose povrede i takve snimke slali članovima njihovih porodica kako bi od istih iznudili novac, te su i pozivali članove porodica oštećenih i tokom trajanja video-poziva na već opisani način fizički zlostavljali oštećene sve u cilju iznuđivanja novca, za koje vrijeme su im držali pištolje uperene u pravcu tijela i glave govoreći da će ubiti oštećene ukoliko im članovi njihovih porodica ne uplate novac...”, dodaje se u tekstu.

Odbijene žalbe

Iz Apelacionog suda konstatuju da su odbijene žalbe branilaca okrivljenih kojima su tražili da se optuženi puste na slobodu.

Objašnjavaju da advokati nisu konkretizovali na koji način je povrijeđen zakon, ali da su oni utvrdili da rješenje prvostepenog suda o produženju pritvora “nije zahvaćeno bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st.1 ZKP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti”...

Obrazlažu da osnovana sumnja da su okrivljeni izvršli krivično djelo proizilazi i iz njihovih iskaza:

“U kojima su naveli da su bili dio grupe koja je prema oštećenima primjenjivala silu radi oduzimanja novca, ali da nisu oduzimali novac niti tukli oštećene, već da je njihova uloga bila da čuvaju oštećene da ne pobjegnu dok su bili vezani za drveće. Dalje su naveli da su to radili za uslugu, jer je jedan od okrivljenih, zasada neidentifikovano lice koje je kao obilježje imalo tetovažu na vratu u obliku tri zvjezdice, trebalo da ih bez novčane nadoknade odveze do I. Okrivljeni M. A. je naveo da je i njemu i maloljetnom njegovom rođaku to lice uperilo pištolj i tražio da čuva oštećene”, stoji u odbrani okrivljenih.

Apelacioni sud konstatuje da imajući u vidu težinu krivičnih djela koja im se stavljaju na teret, odnosno kazne koja im prijeti, to optužene ne može ostaviti ravnodušnim u njihovom odnosu prema sudu, a u smislu odazivanja na pozive... ili da se daju u bjekstvo za slučaj da se nađu na slobodi.