Rezultati istraživanja mogli bi ukazivati na to da je rizik od demencije manji kod ljudi u određenim profesijama, no istraživači naglašavaju da ništa nije definitivno.
Vozači taksija i hitnih službi imaju niže stope smrtnosti od Alzheimerove bolesti nego stotine drugih profesija, što upućuje na moguću povezanost između poslova koji zahtijevaju snažnu memoriju i rizika od demencije, pokazuje novo istraživanje.
Ovi vozači moraju pamtiti cijele mreže gradskih ulica i brzo ih se prisjetiti, a prethodna istraživanja u UK-u pokazuju da londonski taksisti tokom decenija navigiranja gradom doživljavaju funkcionalne promjene u hipokampusu.
Hipokampus je odgovoran za prostornu memoriju i navigaciju, a također je jedna od prvih regija mozga koju zahvaća Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije.
Za ovo novo istraživanje, koje je objavljeno u časopisu "The BMJ", istraživači sa Medicinskog fakulteta na Harvardu analizirali su stope smrtnosti od Alzheimerove bolesti za gotovo 9 miliona ljudi koji su umrli u SAD-u između 2020. i 2022. godine.
Uključeni su podaci za 443 profesije, no istraživači su se posebno fokusirali na vozače autobusa, pilote aviona i kapetane brodova kako bi usporedili taksiste i vozače hitnih službi s drugim transportnim zanimanjima koja ne zahtijevaju istu razinu memorijskih i navigacijskih vještina.
Navigacijski zadaci mogli bi pružiti zaštitu
U općoj populaciji, 1,69 posto svih smrtnih slučajeva bilo je povezano s Alzheimerovom bolešću, što je znatno više nego 1,03 posto za vozače taksija i šofera te 0,91 posto za vozače hitnih službi.
U međuvremenu, stope smrtnosti od Alzheimerove bolesti za druge transportne poslove kretale su se od 1,65 posto (vozači autobusa) do 2,34 posto (piloti aviona) kada su istraživači prilagodili podatke prema dobi, spolu, rasi, etničkoj pripadnosti i razini obrazovanja.
"Naši nalazi upućuju na mogućnost da bi česti navigacijski i prostorni zadaci, koje obavljaju vozači taksija i hitnih službi, mogli biti povezani s određenom zaštitom od Alzheimerove bolesti“, izjavili su autori studije.
Međutim, upozorili su da studija ne dokazuje uzročnu povezanost. Također je moguće da su ljudi koji su bolji u navigaciji i obradi geografskih informacija skloniji postati vozači taksija i hitnih službi, što znači da bi mogli imati niži rizik od Alzheimerove bolesti bez obzira na svoj posao.
Angela Bradshaw, direktorica istraživanja u Alzheimer Europe, izjavila je za Euronews Health da su istraživači u pravu što su oprezni, ali da bi kognitivna stimulacija koja je potrebna za „često prostorno i navigacijsko procesuiranje“ mogla pomoći u smanjenju rizika od demencije.
"Postoji niz studija koje pokazuju da kognitivna stimulacija može biti korisna“, rekla je Bradshaw, upućujući na istraživanje iz 2023. godine u Australiji koje je pokazalo da sudjelovanje u aktivnostima koje stimuliraju mozak, kao što su pohađanje tečajeva, pisanje pisama ili rješavanje križaljki, smanjuje rizik od demencije tijekom 10 godina.
Ograničenja studije
Međutim, Bradshaw je naglasila da drugi faktori otežavaju „povlačenje izravne linije između profesije, vještina potrebnih za obavljanje određenog posla i rizika od smrti od Alzheimerove bolesti“.
Nezavisni istraživači ukazuju na nekoliko tih faktora, uključujući činjenicu da su vozači taksija i hitnih službi u studiji obično umirali u dobi od 64 do 67 godina, dok je početak Alzheimerove bolesti obično nakon 65. godine.
Osim toga, mali broj vozača bili su žene, koje su podložnije razvoju Alzheimerove bolesti od muškaraca, a analiza nije uzela u obzir genetiku niti uključivala skeniranje mozga koje bi moglo pokazati promjene u mozgu kao rezultat njihovih poslova.
Za donošenje konačnih zaključaka o tome može li mentalni napor povezan s vožnjom taksija i hitnih službi zaista pružiti zaštitu od demencije, potrebno je daljnje istraživanje, kažu autori studije.
Iako s ograničenjima, nalazi „"stiču potrebu za dubljim istraživanjima o tome kako zaštititi naš mozak od Alzheimerove bolesti“, izjavila je Tara Spires-Jones, istraživačica demencije i predsjednica Britanskog neuroznanstvenog društva, u izjavi.
Prema podacima Alzheimer Europe, gotovo 8 miliona ljudi u Europskoj uniji ima demenciju, pri čemu Alzheimerova bolest vjerovatno čini više od polovice tih slučajeva.