Procjene preživljenja od raka u Evropi pokazuju značajne geografske i ekonomske razlike. Euronews Health istražuje moguće uzročnike koji uzrokuju razlike među zemljama.
ADVERTISEMENT
U 2021. rak je bio drugi vodeći uzrok smrti u Evropskoj uniji, s 1,1 milion smrtnih slučajeva. To je predstavljalo 21,6 posto svih smrtnih slučajeva u cijelom bloku te godine. Naučnici su posvetili značajan trud i resurse pronalaženju učinkovitih lijekova za rak, fokusirajući se na unapređenje liječenja i poboljšanje rane dijagnoze.
Procjene preživljenja od raka značajno se razlikuju zavisno od vrste raka i zemlje.
Preživljavanje se odnosi na udio pojedinaca kojima je dijagnostikovan rak koji ostaju živi nakon određenog razdoblja. Obično se izražava kao 1-godišnje i 5-godišnje preživljenje.
Izraz "stope preživljavanja" naširoko se koristi, ali profesor Michel Coleman, istraživač u Centralnom analitičkom timu CONCORD-a i profesor na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, pojašnjava da su procjene preživljenja od raka vjerojatnosti, a ne stope.
"Stopa je veličina ovisna o vremenu, poput stope incidencije ili stope smrtnosti", objasnio je. Euronews Health ispituje preživljenje raka širom Evrope, istražujući uzročnike koji pridonose razlikama među zemljama.
Smrtnost povezana s rakom u Evropi
Podaci uključuju 24 zemlje EU, osim Grčke, Mađarske i Luksemburga, te pet drugih evropskih zemalja: UK, Švajcarsku, Norvešku, Island i Tursku, tako da se poređenja temelje na tih 29 zemalja.
Prije predstavljanja procjena preživljenja od raka, važno je razmotriti smrtnost povezanu s rakom širom EU-a i kojim se vrstama raka te smrti pripisuju. Prema podacima OECD-a i Eurostata iz 2019., rak pluća činio je 24 posto smrti povezanih s rakom među muškarcima i 15 posto među ženama. Rak debelog crijeva pridonio je 12 posto za oba pola.
Rak prostate predstavlja 10 posto smrti kod muškaraca, dok rak dojke čini 16 posto kod žena, navodi Euronews Health.
Preživljenje raka pluća širom Evrope
Preživljenje od raka pluća značajno varira širom Evrope, s Bugarskom na donjem rubu (7,7 posto) i Švajcarskom i Latvijom na vrhu (20,4 posto), dok je prosjek EU-24 15 posto. Ostale zemlje sa značajnim brojkama preživljavanja uključuju Island (20,2 posto), Austriju (19,7 posto), Švedsku (19,5 posto) i Norvešku (19 posto). Na donjem kraju, nakon Bugarske (7,7 posto), najniži ishodi preživljavanja zabilježeni su u Litvaniji (9,9 posto), Hrvatskoj (10 posto), Češkoj (10,6 posto) i Rumuniji (11,1 posto).
Iako su nordijske zemlje dobro rangirane, Finska je izuzetak s preživljavanjem od 13 posto.
Preživljenje od raka dojke također je visoko
Preživljenje kod raka dojke također je relativno visoko, s prosjekom EU 24 od 82 posto. Kipar je na vrhu ljestvice s preživljavanjem od 92,8 posto, a odmah ga slijede četiri nordijske zemlje, isključujući Dansku. Među pet najvećih evropskih gospodarstava razlika u preživljavanju je minimalna i kreće se od 85,2 posto u Španiji do 86,7 posto u Francuskoj. Litvanija i Rumunija zabilježile su najniže preživljavanje, obje ispod 75 posto.