ADVERTISEMENT

Sve veći broj zemalja, uključujući Poljsku, Island, Njemačku i Portugal, eksperimentiše sa kraćim radnim sedmicama kao mogućim odgovorom na rastuće stope depresije, anksioznosti i sagorijevanja među zaposlenima. U međuvremenu, u Belgiji radnici imaju pravo da zatraže četverodnevnu radnu sedmicu.

Nova studija, koja je objavljena u časopisu Nature Human Behaviour, nadopunjuje rastući broj istraživanja koja pokazuju da bi kraće radne sedmice mogle koristiti i radnicima i poslodavcima.

U studiji je učestvovalo oko 2.900 radnika iz 141 organizacije koje su skratile svoje radne sedmice bez smanjenja plata u Australiji, Kanadi, Irskoj, Novom Zelandu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prije pokretanja studije, kompanije su prošle dvomjesečnu obuku i promjene u svojim radnim procesima kako bi poboljšale svoju efikasnost i saradnju. Zatim su uvele četverodnevnu radnu sedmicu - ili smanjenje radnog vremena za 20 posto - na još šest mjeseci.

Nakon šest mjeseci, zaposleni sa skraćenim radnim sedmicama prijavili su manje sagorijevanja i bolje mentalno i fizičko zdravlje, kao i veće zadovoljstvo poslom.

U međuvremenu, nije bilo promjena za zaposlenike u 12 američkih kompanija koje nisu skratile svoje radne sedmice, a koje su služile kao komparativna grupa.

"Čini se da su efekti na dobrobit prilično ujednačeni među kompanijama, među nacijama, među zaposlenima", rekao je Wen Fan, jedan od autora studije i vanredni profesor sociologije na Boston Collegeu, za Euronews Health.

Studija je pokazala da što je više ljudi smanjivalo svoje radno vrijeme, to su se bolje osjećali u vezi sa svojim poslom i sagorijevanjem, a donekle i sa svojim mentalnim zdravljem.

Ali čak su i radnici koji su smanjili svoje radno vrijeme za samo nekoliko sati prijavili bolje zdravlje i zadovoljstvo poslom od kontrolne grupe.

Većina kompanija je i dalje radila s kraćim radnim sedmicama godinu dana nakon pokretanja projekta, i ne čini se da su efekti s vremenom nestali kako su se ljudi prilagođavali svojim novim rasporedima.

"Nema dokaza o bilo kakvom nazadovanju u smislu dobrobiti zaposlenih ili u smislu učinka", rekao je Brendan Burchell, sociolog sa Univerziteta u Cambridgeu koji je analizirao projekte četverodnevne radne sedmice u Velikoj Britaniji, ali nije bio uključen u najnoviju studiju.

"Prekretnica"

Prednosti kraće radne sedmice uglavnom su se svodile na tri faktora: percipiranu radnu sposobnost zaposlenih, manje problema sa spavanjem i manje umora, što naglašava koliko je san važan za zdravlje ljudi.

"Veza između dobrog sna i svih vrsta mjera za zdravlje i dobrobit je zaista prilično jaka", rekao je Burchell, koji je također saradnik na Magdalene Collegeu, za Euronews Health.

Primijetno je da su zaposleni u najnovijoj studiji radili u prosjeku 40 sati sedmično prije ispitivanja – što znači da bi smanjenje od 20 posto svelo na 32 sata. To je već prosječna radna sedmica za ljude u Holandiji, dok je prosjek u Evropskoj uniji 36 sati.

Ali rezultati bi i dalje mogli biti poučni za zemlje i organizacije koje žele smanjiti pritisak na svoje radnike. Španija, na primjer, sada kreće naprijed s planovima da smanji svoju radnu sedmicu sa 40 na 37,5 sati.

Pilot program imao je nekoliko ograničenja, na primjer, činjenicu da su radnici u anketama prijavljivali vlastito blagostanje – i možda su pretjerali u prijavljivanju koliko dobro rade "u nadi da će održati probni period", priznali su istraživači.

Kompanije su morale da se prijave za studiju, što znači da bi ona mogla biti sastavljena od organizacija koje već podržavaju fleksibilnost i dobrobit radnika, što bi moglo iskriviti rezultate i otežati da kraće radne sedmice postanu uobičajene.

"Kada razmislite o još uvijek dominantnoj organizacijskoj kulturi, koja potiče duže radno vrijeme i rad u uredu... smanjenje radnog vremena općenito nije kompatibilno s tom ideologijom“, rekao je Fan.

Pilot-projekt se također fokusirao na zemlje s visokim prihodima i engleskim govornim područjem, tako da nije jasno kako bi se četverodnevna radna sedmica mogla prenijeti na druge zemlje ili radne kulture.

Uprkos tome, Burchell je rekao da je studija "blockbuster" koji nudi do sada najjače dokaze o tome kako se četverodnevne radne sedmice odvijaju u različitim vrstama organizacija i zemalja.

"Ove studije o četverodnevnim radnim sedmicama su uzele maha od pandemije, gdje su ljudi imali mnogo više mašte o tome kako bi stvari mogle biti drugačije", rekao je.

"Ovo je apsolutno ključni rad koji... će promijeniti pravila igre".