ADVERTISEMENT

Nekada smo vjerovali da je sunce isključivo blagotvorno – posebno zbog vitamina D koji naše tijelo proizvodi kada je koža izložena sunčevim zracima. Međutim, danas sve češće slušamo upozorenja o štetnosti UV zračenja. Dermatovenerološkinja Jovović Sadiković za Euronews objašnjava da je istina negdje između – sunce jeste korisno, ali samo ako se s njim postupamo pažljivo.

„Sunce i dalje je zdravo kako je bilo. Samo mi ne poštujemo mjere koje su nam potrebne da bismo imali adekvatnu resorpciju vitamina D, nego se izlažemo malo previše suncu,“* ističe ona. Dovoljno je, kaže, samo desetak minuta dnevnog izlaganja kože da bi organizam proizveo dovoljne količine vitamina D.

Problem nastaje kada se koža predugo izlaže UV zračenju, naročito u periodu od 10 do 17 časova. Tada dolazi do oštećenja DNK u ćelijama kože, što u krajnjem slučaju može dovesti do malignih oboljenja.

Tokom ljeta, najčešća nuspojava sunčanja su opekotine. One često nastaju i kada se ne osjeća intenzitet sunca – zbog vjetra ili oblačnosti, posebno na plaži.

„Nakon par sati dolazi do pojave opekotina u različitim stepenima, zavisno gdje se sunčate,” objašnjava dr Jovović Sadiković. Sve više ljudi joj se javlja s jačim opekotinama, ali i alergijama na sunce, koje su, kako kaže, „jako, jako aktuelne“ u posljednje vrijeme.

UV zračenje izaziva i druge promjene: hiperpigmentacije, suhoću kože, gubitak kvaliteta i ubrzano starenje kože, poznato kao fotostarenje.

Ako dođe do crvenila kože, važno je odmah se skloniti sa sunca i tretirati kožu odgovarajućim sredstvima.

„Koristiti kreme sa alojom, pantenol, hladne obloge. Ako se pojave plikovi ili jače crvenilo, obavezno se javiti ljekaru,“* naglašava dr Jovović Sadiković.

Zaštitni faktor, poznat kao SPF, ključan je u prevenciji oštećenja. Kreme sa zaštitnim faktorom treba koristiti tokom cijele godine, ne samo ljeti.

„Količina je jako važna. Za lice je potrebno kreme koliko stane na dva prsta ruke, a za tijelo 30 ml – što je jedna šaka,“ savjetuje ona. Takođe, kreme treba nanositi 20 minuta prije izlaganja suncu, a tokom dana obnavljati svaka dva sata.

U posljednje vrijeme, primjetan je porast broja oboljelih od karcinoma kože – i to ne samo među starijima.

„Sada već imamo pacijente koji su u osnovnoj školi, završavaju osnovnu školu, a imaju maligni melanom,” upozorava dr Jovović Sadiković.

Melanom je najagresivniji oblik raka kože jer brzo daje metastaze. Osim njega, česti su i bazocelularni i skvamocelularni karcinomi, koji nastaju kao rezultat višegodišnjeg izlaganja suncu. Oni se često isprva javljaju kao bezazlene ranice na koži koje teško zarastaju.

Redovni pregledi kod dermatologa su ključni.

„Za osobe koje nemaju rizične mladeže, dovoljan je pregled jednom godišnje. Ako postoje rizični mladeži, kontrole se rade na šest, pa i tri mjeseca,“ savjetuje doktorka.