Više od jedne milijarde ljudi, od kojih 880 miliona odraslih i 159 milona djece i adolescenata, u svijetu živi sa gojaznošću,a broj je i dalje u porastu. Na Svjetski dan gojaznosti iz Banjaluke ljekari ponavljaju se da je ovo bolest koju je potrebno dijagnostifikovati, kako bi se pacijent mogao adekvatno liječiti.
ADVERTISEMENT
Gojaznost je vremenom, kažu ljekari, prerasla u pandemiju. Ovogodišnji moto je "promjenimo sistem, živimo zdravije".
Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prepoznali su gojaznost kao pandemijsku bolest današnjice a gdje su dostupne sve metode u evaluaciji i liječenju oboljelih, između ostalog, unazad godinu dana počela je i primjena hirurške metode liječenja gojaznosti.
"S ponosom mogu da kažem da u ovoj ustanovi veoma ozbiljno pristupamo svim oboljenjima i poremećajima u organizmu, pa i gojaznosti. Tim UKC RS je osposobljen da radi i na prevenciji gojaznosti, tretmanu, liječenju gojaznosti kako konzervativnim tako i hirurškim putem. Čestitam timu UKC Republike Srpske na velikom uspjehu iz ove oblasti", rekao je Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske.
prof. dr Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS (Izvor: Facbook/UKC RS)
U ovoj zdravstvenoj ustanovi do sada, urađeno je 13 operacija.
Gojaznost je povezana sa više od 200 komorbiditeta poput hipertenzije, tipa 2 diabetesa, nekih vrsta karcinoma, depresije, metabolički povezane masne bolesti jetre, sa sleep apnea sindromom, reproduktivnim poremećajima i bolestima koštano zglobnog sistema.
Pretilost u regionu: Gojazno 50- 60 % odraslih
O ovom problemu, lošim navikama, istinama i zabludama za Euronews BiH govorila je dr nutricionista Slavica Joldžić Nike. Gojaznost je ozbiljan zdravstveni problem u BiH i na Balkanu, kaže ova doktorica, i navodi da prema dostupnim podacima 50 do 60 odsto odraslih u regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu ili gojaznost.
Ukazuje da posebno zabrinjava porast pretilosti kod djece i adolescenata, što dugoročno povećava rizik od hroničnih bolesti. Današnji način života, smanjena fizička aktivnost i nekvalitetna ishrana doprinose sve većem broju ljudi koji se suočavaju s ovim problemom.
"Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, stopa pretilosti u jugoistočnoj Evropi je u stalnom porastu. U BiH je oko 25 odsto stanovništva gojazno, dok više od 55 odsto ima prekomjernu težinu. Još alarmantnije je da svako treće dijete u BiH ima problema s prekomjernom težinom. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice po zdravlje stanovništva biće sve ozbiljnije," upozorava Joldžićeva.
Navodi da je problem pretilosti kod djece sve izraženiji.
"U svom radu često susrećem roditelje koji traže pomoć jer njihova djeca imaju višak kilograma, što utiče na njihovo zdravlje, samopouzdanje i kvalitet života. Najčešći uzroci su nepravilna ishrana usljed konzumiranja previše brze hrane, gaziranih pića, slatkiša ali i nedostatka fizičke aktivnosti, predugog sjedenja uz ekran kao i loše prehrambene navike u porodici," navodi ona.
Hrana kao dio mentaliteta
Na Balkanu je hrana važan dio kulture, ali se, kako ističe, često konzumiraju velike količine hljeba, pržena hrana, masna jela i šećer.
"Ljudi nisu svjesni koliko je industrijski prerađena hrana štetna i koliko loše utiče na metabolizam. S druge strane, pozitivno je što imamo dostupne i kvalitetne, nutritivno bogate namirnice poput raznih žitarica, orašastih plodova, mahunarki, voća i povrća ali ih većina ne unosi dovoljno. Navike se mogu promijeniti, ali je potrebno više edukacije i osvještavanja ljudi o važnosti ishrane," upozorava ova doktorica.
Kao ključne faktore za prevenciju pretilosti navodi uravnoteženu ishranu s puno povrća, vlakana i zdravih proteina, redovnu fizičku aktivnost, smanjenje unosa šećera i industrijske hrane, edukaciju o zdravim prehrambenim izborima od malih nogu, jedan od načina je porodično savjetovanje kod nutricionista ali i pravilnu hidrataciju, odnosno, dovoljno vode umjesto gaziranih i zaslađenih pića.
Nezdrava hrana (Izvor: Pixabay)
"Prevencija mora početi rano kroz porodične i školske navike, jer je mnogo lakše spriječiti nego liječiti gojaznost," naglašava nutricionista.
Kao najugroženije kategorije ističe djecu i adolescente koji od malih nogu usvajaju loše prehrambene navike, osobe sa sjedilačkim načinom života, ljudi s genetskom predispozicijom za pretilost kao i osobe s hormonskim poremećajima.
"Pretilost nosi ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući dijabetes tipa 2, povišen krvni pritisak, kardiovaskularne bolesti, masnu jetru, hormonalne disbalanse i probleme sa zglobovima. Takođe, utiče na psihičko zdravlje jer mnogi ljudi s viškom kilograma pate od niskog samopouzdanja i depresije," dodaje Joldžićeva.
Ključni savjeti nutricioniste
Ključni savjeti za zdravu ishranu su, navodi fokus na prirodne, neprerađene namirnice, dovoljan unos vlakana iz povrća, mahunarki i integralnih žitarica, korištenje zdravih masti poput maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada, smanjenje unosa rafiniranih šećera i gaziranih pića te pravilne hidratacije uz najmanje dvije litre vode dnevno.
Naša sagovornica nutricionizmom se bavi godinama unazad dok je kroz svoj rad pomogla mnogim klijentima da postignu svoje ciljeve na zdrav i održiv način.
"Prosječno moji klijenati koji mi se jave za savjetovanje i plan ishrane sa viškom od nekih 20 kilograma, uz pravilno vođenje, podršku kao i disciplinu i promjenu ishrane, izgube 18 kilograma u tri mjeseca, bez gladovanja i nezdravih posljedica kakve su neminovne nakon mnogih 'poznatih' dijeta. Svima se poboljšaju krvni nalazi, nestanu tegobe, imaju više energije i steknu zdrave navike koje održavaju u daljnjem životu i oni i njihova uza porodica," kazala je nutricionista.
dr nutricionista Slavica Joldžić Nike (Izvor: Ustupljena fotografija)
Prijedlog dnevnog jelovnika
Samo za čitaoce Euronews BiH, dr Slavica Joldžić, nutricionista donosi prijedlog dnevnog jelovnika.
Za doručak predlaže omlet sa povrćem i avokadom uz krišku integralnog hljeba dok bi užina trebalo da se sastoji od šake badema i oraha.
"Grilovana riba sa kvinojom i salatom prijedlog je za ručak, nakon čega slijedi užina uz grčki jogurt sa lanenim sjemenkama i borovnicama. Za večeru supa od povrća i salata sa leblebijom," pojasnila je Joldžićeva.
Zdrava ishrana (Izvor: Pixabay)
Brzi rezultati često su, napominje, privremeni i nezdravi. Ključno je edukovati se i napraviti održive promjene u načinu ishrane i stilu života.
"Zdravo mršavljenje u određenom vremenskom periodu je individualno jer zavisi prije svega od toga koja je polazna tačka svakog pojedinca u smislu njegovog trenutnog zdravstvenog stanja, visine, težine, eventualno postojećih tegobam, terapije ali i stila života. Individualno savjetovanje je ključno kao bitan odgovor na to pitanje," zaključila je ona.
Pretilost je, kaže, veliki zdravstveni problem koji se može spriječiti pravovremenom edukacijom i usvajanjem zdravih navika. Važno je shvatiti da promjena ishrane nije privremena dijeta, već način života koji donosi dugoročne benefite za zdravlje i kvalitet života.