Na summitu UN-a u Rijadu, Saudijska Arabija, nastojala se suočiti s globalnom desertifikacijom, procesom u kojem nekada plodna zemlja postaje suha.
ADVERTISEMENT
Prema izvještaju UN-ove Konvencije za borbu protiv desertifikacije (UNCCD), više od tri četvrtine Zemljine kopnene površine postalo je trajno sušnije u posljednjim desetljećima.
UNCCD navodi da je 77,6 posto kopna na Zemlji doživjelo sušnije uvjete tokom 30 godina do 2020. godine.
Istovremeno, sušne površine proširile su se na područje gotovo trećine veće od Indije i sada prekrivaju više od 40 posto svih kopnenih površina na Zemlji (ne računajući Antarktiku).
Izvještaj UNCCD-a objavljen je na summitu UN-a u Rijadu, Saudijska Arabija, posvećenom borbi protiv desertifikacije - procesa u kojem nekada plodna zemljišta postaju pustinje zbog viših temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem, nedostatka vode i krčenja šuma.
Što se događa kada Zemlja postane suha?
"Sušniji klimatski uvjeti koji sada pogađaju velike površine diljem svijeta neće se vratiti onakvima kakvi su bili“, upozorava Ibrahim Thiaw, čelnik UNCCD-a, koji facilitira pregovore u Rijadu.
"Ova promjena redefinira život na Zemlji.“
Ova godina bila je najtoplija zabilježena, a ako globalno zagrijavanje nastavi u istom smjeru, gotovo pet milijardi ljudi - uključujući u većini Europe, dijelovima zapadnih SAD-a, Brazilu, istočnoj Aziji i središnjoj Africi - bit će pogođeni isušivanjem do kraja stoljeća, objašnjava izvještaj UNCCD-a.
Glavni naučnik UNCCD-a, Barron Orr, upozorava da suha zemlja može dovesti do "potencijalno katastrofalnih posljedica koje bi utjecale na pristup vodi i mogle bi ljude i prirodu gurnuti još bliže katastrofalnim prekretnicama“, kada ljudi više ne budu u mogućnosti preokrenuti štetne učinke klimatskih promjena.
Što je ugroženo kada Zemlja postane suha?
Sergio Vicente-Serrano, jedan od glavnih autora izvještaja, objašnjava da, kako se atmosfera zagrijava zbog učinaka sagorijevanja ugljena, nafte i plina, dolazi do većeg isparavanja na tlu. To čini vodu manje dostupnom za ljude, biljke i životinje, otežavajući preživljavanje.
Poljoprivreda je posebno ugrožena, jer sušna zemljišta manje su produktivna i smanjuju i prinos i dostupnost hrane za stoku, što dovodi do nesigurnosti hrane u zajednicama širom svijeta.
Suša također dovodi do veće migracije, jer nestabilne padavine, degradacija zemljišta i česti nedostatak vode otežavaju regijama ili narodima ekonomski razvoj, navodi izvještaj UNCCD-a.
Trend je osobito uočljiv u nekim od najsušnijih područja svijeta, poput južne Europe, Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i južne Azije.
Što se događa na summitu u Rijadu kako bi se riješila desertifikacija?
Na COP16, pregovarači u Rijadu uglavnom raspravljali su o tome kako najbolje odgovoriti na sve češće i štetnije suše.
Jes Weigelt iz europskog think-tanka TMG kaže da je suša sporno pitanje, jer se zemlje ne mogu dogovoriti treba li bogate nacije izdvojiti sredstva za odgovor na suše diljem svijeta.
Svaka obećana sredstva išla bi na bolje sisteme prognoze i praćenja, kao i na izgradnju rezervoara i drugih objekata koji mogu omogućiti pristup vodi čak i tokom dugih sušnih perioda.
"Glavno sporno pitanje je hoćemo li to učiniti (odgovor na sušu) kroz obvezujući protokol na nivou UN-a ili postoje druge opcije koje trebamo istražiti?“, kaže Weigelt.
Obvezujući protokol značio bi da bi razvijene zemlje mogle biti tražene da osiguraju sredstva.
Sredstva za borbu protiv sve većih suša i desertifikacije nisu dovoljna
Thiaw, čelnik UNCCD-a, kaže da je domaćin summita, Saudijska Arabija, koja je obećala 2,15 milijardi dolara (2,4 milijarde eura) od raznih zemalja i međunarodnih banaka kao odgovori za otpornost na sušu, i postavila pravi ton za pregovore.
A Arapska koordinacijska skupina - 10 razvojnih banaka sa sjedištem na Bliskom istoku - obećala je 10 milijardi dolara (9,49 milijardi eura) do 2030. godine za borbu protiv degradacije zemljišta, desertifikacije i suša.
Sredstva se očekuju kako bi pomogla 80 najugroženijih zemalja da se pripreme za pogoršanje uvjeta suše. No, UN procjenjuje da suše između 2007. i 2017. godine stajale 125 milijardi dolara (118,7 milijardi eura) širom svijeta.
"Kao domaćini, naš je glavni cilj pomoći u olakšavanju kritičnih rasprava koje se vode“, kaže Osama Faqeeha, zamjenik ministra za okoliš Saudijske Arabije i savjetnik u predsjedništvu pregovora. „Ove krize ne poznaju granice.“
Postoje li rješenja za isušivanje Zemlje?
Iako suša može biti štetna, Thiaw piše u izvještaju UNCCD-a, da je oporavak je moguć.
No, on isušivanje zemljišta naziva "nepopustljivom prijetnjom koja zahtijeva trajne mjere prilagodbe“.
Dugoročnija rješenja - poput smanjenja klimatskih promjena - nisu mnogo spominjana na summitu u Rijadu.
Domaćin Saudijska Arabija dugo je bila kritizirana zbog blokiranja napretka u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva na drugim pregovorima, poput COP29.
Zemlja je financijski ovisna o fosilnim gorivima i jedna je od petrokrajina koje se očekuje da će izgubiti polovicu svojih prihoda tijekom postupnog ukidanja.
Izvještaj UNCCD-a preporučuje da zemlje poboljšaju praksu korištenja zemljišta i budu učinkovitije u korištenju vode.
To uključuje primjenu mjera poput uzgoja usjeva koji zahtijevaju manje vode i učinkovitije metode navodnjavanja, poput kap po kap, na puno većoj skali.
Također se predlaže bolje praćenje kako bi zajednice mogle planirati unaprijed i provedba velikih projekata pošumljavanja kako bi se zaštitila Zemlja i njezina vlaga.
Andrea Toreti, jedan od glavnih autora izvještaja, kaže da, baš kao što je slučaj s klimatskim promjenama ili gubitkom biološke raznolikosti, rješavanje ovog problema zahtijeva od zemalja da bolje surađuju uz "koordiniranu međunarodnu akciju i nepokolebljivu predanost“.