Loader

Loader
Pronađite nas

Australija: Žena ispustila mobitel između dvije stijene, pa provela naglavačke sedam sati pokušavajući da ga dohvati

Slika Osmana Hamdi Beya prodata za 1,2 miliona eura na aukciji u Londonu

    Arheolozi otkrili 1.700 godina staru rimsku grobnicu u Budimpešti

    Otkrivena rimska grobnica u Budimpešti (Izvor: AP Photo)
    Euronews.com/Euronews.ba
    Objavljeno

    Vapnenački kovčeg, zapečaćen skoro dva milenijuma, sadržavao je kostur mlade žene okružen blagom namijenjenim njenom vječnom putovanju.

    ADVERTISEMENT

    Nije svaki dan da arheolozi otvore poklopac grobnice koja je zapečaćena 1.700 godina - ali upravo se to dogodilo ispod ulica Budimpešte, gdje su istraživači otkrili izuzetno očuvan rimski sarkofag.


    Vapnenački kovčeg otkriven je tokom iskopavanja u Óbudi, sjevernom okrugu koji je nekada bio dio Aquincuma, uspješnog rimskog naselja uz Dunav. A evo i neobičnog dijela: nikada nije otvaran niti diran otkako je prvi put zapečaćen prije toliko vijekova.


    „Osobitost nalaza je da se radilo o hermetički zatvorenom sarkofagu. Prethodno nije diran, tako da je bio netaknut“, rekla je Gabriella Fényes, glavna arheologinja iskopavanja.


    Kada je tim Muzeja historije Budimpešte pažljivo otvorio teški kameni poklopac, koji je bio pričvršćen metalnim stezaljkama i rastopljenim olovom, pronašli su kompletan kostur okružen riznicom artefakata. Unutra su se nalazile dvije savršeno očuvane staklene posude, bronzane figure i impresivan ulov od 140 novčića. Koštana ukosnica, ćilibarni nakit i tragovi tkanine sa zlatnim nitima, zajedno s veličinom kostura, sugeriraju da je grobnica pripadala mladoj ženi, piše Euronews.com.


    Kovčeg je bio postavljen među ruševine napuštenih kuća u četvrti Aquincuma koju su stanovnici napustili u 3. vijeku, a koja je kasnije pretvorena u groblje. Iako su arheolozi u blizini pronašli i rimski akvadukt i osam jednostavnijih grobova, nijedan se nije ni blizu mogao mjeriti s bogatstvom ili besprijekornim stanjem ove zapečaćene grobnice.


    Svi predmeti su bili "predmeti koje su pokojnici dali njeni rođaci za njeno vječno putovanje", objasnila je Fényes.


    "Pokojnicu su njeni rođaci sahranili vrlo pažljivo. Morali su zaista voljeti onoga koga su ovdje sahranili", rekla je.


    Tokom rimskog doba, veći dio današnje Mađarske bio je dio provincije Panonije, čija se granica protezala duž desne obale Dunava - manje od 1,6 kilometara od mjesta gdje je pronađen sarkofag. U blizini se nekada nalazio legijski logor koji je čuvao granicu carstva, a smatra se da su novootkrivene strukture bile dio civilnog naselja koje je izraslo oko njega.


    Antropolozi će sada ispitati posmrtne ostatke mlade žene kako bi saznali više o njenim godinama, zdravlju i porijeklu. Ali lokacija groba i obilje artefakata već nam govore dosta o tome ko je ona mogla biti.


    Sarkofag i njegov sadržaj "definitivno ga izdvajaju", rekao je Gergely Kostyál, stručnjak za rimski period i ko-voditelj projekta. "To vjerovatno znači da je pokojnik bio imućan ili višeg društvenog statusa."


    "Zaista je rijetko pronaći ovakav sarkofag, netaknut i nikada prije korišten, jer je u četvrtom vijeku bilo uobičajeno ponovo koristiti ranije sarkofage", dodao je. "Sasvim je jasno da je ovaj sarkofag napravljen posebno za pokojnika."


    Tim za iskopavanja je također uklonio sloj blata debljine otprilike četiri centimetra iz unutrašnjosti kovčega, za koji Fényes nada da bi mogao sadržavati još više blaga.


    „Sumnjam da bismo mogli pronaći nakit. Nismo pronašli nikakve naušnice ili drugi nakit koji pripada toj ženi, pa se nadam da će se ovi mali predmeti pojaviti tokom prosijavanja blata“, rekla je.


    Za Fényes, otkriće nije samo naučno značajno – ono je duboko dirljivo.


    „Bila sam jako dirnuta pažnjom i izrazom ljubavi koji smo uspjeli vidjeti“, rekla je. „Čak i sada se ježim kad pomislim koliko je ljudima u to vrijeme moralo biti bolno sahraniti ovu mladu damu.“

    Možda će vam se svidjeti