ADVERTISEMENT

Ali sada, osobe poput Zarins koje privlače komarce pomažu naučnicima da otkriju šta njih to tačno privlači, piše National geographic.

Komarci nisu samo dosadni, već mogu prenositi raznorazne bolesti kao što su Zika, denga groznica, malarija i Zapadni Nil, i odgovorni su za više od milion smrtnih slučajeva svake godine. Iako su istorijski bili češći u tropskim krajevima, komarci koji prenose ove bolesti proširili su svoj domet kako se planeta zagrijava.

Komarci koriste različite signale da bi pronašli svoje mete. Miris razlikuje ljude od životinja, a neki komarci su se prilagodili da traže baš naš jedinstveni mirisni profil. Sa udaljenosti i do 60 metara, prate ugljen-dioksid koji izdišemo sa svakim dahom. Kako se približavaju na nekoliko metara, osjete mirise sa naših stopala, pazuha i kože. Sa oko 15 metara počinju da nas vide kao tamne siluete na svjetlu. Na kraju, toplotni izvori ih vode do najboljih mjesta za slijetanje, dok receptori za ukus na njihovim nogama pomažu da odluče gdje će da nas ugrizu, piše Euronews Srbija.

Šta komarci vole da mirišu

"Izuzetno je impresivno koliko su komarci dobri u otkrivanju nas", kaže Diego Giraldo, naučnik sa Johnes Hopkins univerziteta i koautor studije iz 2023. godine koja karakteriše ljudske mirisne profile koji privlače Anopheles gambiae, afričkog komarca koji prenosi malariju.

Istraživanje je prvi put pokazalo da komarci mogu da razlikuju više osoba u velikom, prostranom prostoru veličine klizališta. Prethodne studije koristile su mnogo manje komore i stavljale su jednu osobu naspram druge.

Istraživači su identifikovali i hemikalije u mirisnom profilu svakog ispitanika koristeći instrument koji može da razdvoji gasove koji čine uzorak na njegove sastavne dijelove.

Komarce posebno privlače karboksilne kiseline, grupa masnih kiselina koje se nalaze u ljudskom znoju i čiji miris se ponekad poredi sa užeglim puterom ili sirom, što potvrđuje ranija istraživanja kod druge vrste komaraca. Ove kiseline se stvaraju u našem sebumu, masnom sloju koji štiti kožu, ali nastaju i kada korisne mikroorganizme na koži razgrađuju naše tjelesne izlučevine.

Takođe, insekte privlači i acetoin, koji proizvode mikrobi na koži. "Izgleda da mikrobiom kože igra veliku ulogu u tome kako mirišemo i koliko smo privlačni komarcima", kaže Stephany Rankin-Turner sa Univerziteta u Pitsburgu.

Najbolji načini za odbijanje komaraca

Istraživanje u cilju pronalaska potpuno pouzdanih sredstava za odbijanje komaraca je još u ranoj fazi, ali naučnici već imaju neke preliminarne ideje zasnovane na trenutnim saznanjima. Probajte proizvode sa mirisom kokosa, jer je upravo taj miris povezan sa sapunom koji je najviše odbijao komarce. Naučnici predlažu i eksperimentisanje sa različitim mirisima.

Međutim, najbolja odbrana koju trenutno imamo protiv komaraca i dalje su tradicionalna sredstva za odbijanje, poput DEET-a (N,N-Dietil-meta-toluamid), koje stručnjaci preporučuju ako planirate da boravite u područjima gdje su bolesti koje prenose komarci endemske. Prirodni repelenti, poput ulja limunskog eukaliptusa, takođe mogu djelovati, ali su znatno manje efikasni i moraju se češće nanositi.