ADVERTISEMENT

Klimatske promjene uzrokuju da se glečeri širom svijeta tope brže nego ikada zabilježeno, pokazalo je novo naučno istraživanje.

Ova ledena tijela smanjila su se u prosjeku za više od 5 posto od 2000. godine - i to ubrzanom stopom u protekloj deceniji.

Naučnici su dugo bili svjesni da se glečeri – pokazatelji klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem – tope sve brže. Ali ova nova studija, objavljena u časopisu Nature, objedinjuje različite nalaze za najsveobuhvatniji pogled na ovo pitanje do sada, prenosi Euronews.com.

“Regije koje su imale glečere od pamtivijeka gube led”, kaže Tyler Sutterley, viši naučnik u Centru za polarne nauke na Univerzitetu Washington. Sutterly je jedan od autora studije iz globalnog konzorcija od stotina istraživača pod nazivom Glacier Mass Balance Intercomparison Exercise (GlaMBIE).

Otapanje glečera bez presedana dovodi do niza katastrofa, objašnjava tim GlaMBIE, ugrožavajući resurse slatke vode za milione ljudi i podizanje nivoa mora sa katastrofalnim rezultatima.

Koliko brzo se glečeri tope?

Od početka stoljeća, glečeri su izbacili više od 6.500 milijardi tona (5 posto) leda - otprilike 270 milijardi tona godišnje.

Da to stavimo u perspektivu, glavni autor studije Michael Zemp kaže za BBC News da je 270 milijardi tona leda isto koliko i potrošnja vode cjelokupne svjetske populacije u 30 godina, pod pretpostavkom da svaka osoba koristi tri litre dnevno.

Kako emisije stakleničkih plinova rastu, proces se ubrzava. Između 2000. i 2011. godine, ove zamrznute rijeke topile su se u prosjeku oko 231 milijarde tona leda godišnje, otkrio je tim.

Ova stopa topljenja porasla je između 2012. i 2023. na 314 milijardi tona godišnje, što je ubrzanje za više od trećine. U 2023. zabilježen je rekordan gubitak mase od oko 548 milijardi tona.

Gubitak mase glečera je oko 18 posto veći od gubitka od ledenog pokrivača Grenlanda i više od dva puta veći od gubitka ledenog pokrivača Antarktika, primjećuju istraživači.

Alpi gube svoje glečere brže nego bilo koja druga regija, skoro 40 posto nestalo je od 2000. godine. Bliski istok, Novi Zeland i zapad Sjeverne Amerike također su pretrpjeli smanjenje glečera za više od 20 posto.

Kako je otapanje glečera doprinijelo porastu nivoa mora?

Otapanje skoro 7 triliona tona glacijalnog leda od 2000. godine podiglo je nivo mora za skoro dva centimetra.

To čini topljenje glečera drugim najvećim faktorom koji doprinosi porastu nivoa mora, nakon širenja vode zbog zagrijavanja okeana, sa katastrofalnim posljedicama.

"Svaki centimetar porasta nivoa mora izlaže još 2 miliona ljudi godišnjim poplavama negdje na našoj planeti", rekao je za BBC profesor Andy Shepherd, šef Odsjeka za geografiju i okoliš na Univerzitetu Northumbria u Velikoj Britaniji.

Globalni nivo mora već je porastao za više od 10 cm od 1992. godine, prema NASA-i, a brži porast se očekuje u narednim decenijama.

Zbog "zapečenih" klimatskih promjena, glečeri će se nastaviti topiti u godinama koje su pred nama, čak i uz ambicioznije napore da se uspori globalno zagrijavanje, jer sporo reagiraju na promjenjivu klimu.

Međutim, način na koji ljudi reagiraju na klimatsku krizu i dalje će imati ogroman utjecaj na njihovo postojanje. Klimatske akcije mogle bi biti razlika između gubitka četvrtine svjetskog leda i gotovo polovine ako se nastavi uobičajeno, navodi studija.

"Svaka desetina stepena zagrevanja koju možemo da izbjegnemo spasit će neke glečere i spasit će nas od velike štete", dodaje profesor Zemp.