Grčka se sprema da postane predvodnik nove, strože evropske politike zaštite djece na internetu, najavljujući drastične mjere koje bi mogle potpuno promijeniti digitalni pejzaž za maloljetnike.
ADVERTISEMENT
Vlada premijera Kyriakos Mitsotakisa u narednom periodu planira da zvanično saopšti odluku o zabrani korišćenja društvenih mreža za djecu, najvjerovatnije za svu djecu mlađu od 15 godina. Ovaj potez nije samo kako pišu grčki mediji, deklarativan. Naprotiv, Grčka je prva zemlja koja je već pripremila tehničku infrastrukturu za sprovođenje ove zabrane, piše Euronews Srbija.
Ključni alat u ovoj borbi biće "dječiji novčanik" (kids wallet), aplikacija koju je razvilo Ministarstvo za digitalnu upravu i koja je već dostupna građanima. Ovaj digitalni alat služiće kao jedini zvanični mehanizam za verifikaciju starosti, čime se rješava glavni problem s kojim su se suočavale druge države – kako pouzdano utvrditi da li je korisnik dijete ili odrasla osoba.
Mitsotakisov kabinet razmatra nekoliko scenarija: od potpune zabrane za mlađe od 15 (ili čak 16) godina, do hibridnog modela koji bi dozvoljavao ograničenu upotrebu uz roditeljski nadzor za uzrast od 12 do 15 godina. Tehnološki giganti i vlasnici platformi već su obaviješteni da će morati da integrišu ovaj sistem verifikacije ili rizikuju ogromne kazne i blokade.
Evropa podiže digitalnu gvozdenu zavjesu za najmlađe
Grčka inicijativa nije izolovan slučaj, već dio šireg globalnog i evropskog talasa otpora prema nekontrolisanom uticaju algoritama na mentalno zdravlje mladih. Pionirski korak nedavno je napravila Australija, koja je usvojila zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina, primoravši platforme da ugase milione naloga. Ovaj "australijski model" poslužio je kao inspiracija mnogim evropskim liderima.
Francuska je već preduzela korake ka uvođenju "digitalnog punoljetstva" na granici od 15 godina, zahtijevajući strožu verifikaciju i saglasnost roditelja. Španija takođe radi na sličnom zakonodavstvu koje bi pomjerilo granicu za samostalno otvaranje naloga sa 14 na 16 godina.
Norveška je otišla korak dalje u retorici, gdje je premijer Jonas Gar Stjore najavio podizanje starosne granice na 15 godina, uz obećanje da će država pomoći roditeljima da kažu "ne" pritiscima digitalnog svijeta.
I Italija, prema nezvaničnim informacijama, pomno prati grčki model i priprema slične restrikcije. Zajednički imenitelj svih ovih inicijativa je stav da društvene mreže, sa svojim mehanizmima zavisnosti i izloženosti sajber nasilju, predstavljaju opasnost po mlade.